Komentar: EU mora zadržati kontrolu nad energetskom opskrbom | Gospodarstvo | DW | 07.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Komentar: EU mora zadržati kontrolu nad energetskom opskrbom

Veleposlanici SAD-a u Njemačkoj, Danskoj i pri EU-u strahuju od jačanja (energetskog) utjecaja Rusije u Uniji – i to preko plinovoda Sjeverni tok 2. To je opasno i za EU i za Zapad, pišu oni u gostujućem komentaru za DW.

Richard Grenell

Richard Grenell

Trenutno više od deset europskih zemalja tri četvrtine svojih energetskih potreba za zemnim plinom „pokriva" plinom iz Rusije. To američke saveznike čini ranjivima, jer im Moskva u svakom trenutku može prekinuti dostavu plina. Ruski predsjednik Putin je u više navrata pokazao kako zna koristiti ruski plin i kao oružje – susjednim je zemljama zavrnuo slavine za dostavu plina 2006., 2009., 2014. – i zadnji put u ožujku prošle godine.

Ovisnost Europske unije o ruskom plinu predstavlja rizik i za Europu i za cijeli Zapad – i čini nas manje sigurnima. Plinovod Nord Stream 2 (Sjeverni tok 2) će samo povećati podložnost Europe ruskim ucjenama na području energetskog sektora. Europa pak mora zadržati kontrolu nad svojom energetskom sigurnosti.

Obuzdati ruski utjecaj

Ne radite grešku: Sjeverni tok 2 će donijeti puno više od pukog ruskog plina. Ruska moć i ruski utjecaj će preko Baltičkog mora „poteći" sve do Europe. A plinovod će omogućiti Moskvi da dodatno potkopa ukrajinsku suverenost i stabilnost.

Zauzvrat će Europa godišnje slati milijarde eura u Moskvu i tako indirektno financirati rusku vojnu agresiju na mjestima poput Ukrajine i Sirije. Osim toga će financirati i ruske tvornice trolova i dezinformacija, koje ciljaju na demokratske institucije u Europi i SAD-u. Finaliziranje projekta Nord Stream 2 i uvoz dodatnog ruskog plina  u Europu doprinijet će financiranju još veće ruske agresije na Starom kontinentu.

Mi moramo Rusiju držati odgovornom za njezine zlonamjerne akcije. 24 ukrajinska mornara od studenoga prošle godine čame u ruskom zatvoru, mornari koji su htjeli proći kroz Kerčki prolaz – vodenim putem kojim su, na temelju zakona, smjeli legalno ploviti. Dozvoliti Rusiji, koja pomno prati reakciju, da u sadašnjoj situaciji nastavi graditi Sjeverni tok 2, odaslalo bi posve pogrešnu poruku.

Carla Sands

Carla Sands

Nijemci i drugi bi trebali ozbiljno shvatiti zabrinutost od strane njihovih susjeda. Mišljenje Europske unije je jednoznačno: više od polovice zemalja članica EU-a već se javno izjasnilo protiv Nord Stream 2. U svojoj rezoluciji od 12. prosinca Europski parlament zahtijeva da se okonča daljnja izgradnja plinovoda, te osuđuje plinovod kao „politički projekt koji predstavlja prijetnju za europsku energetsku sigurnost". Vlada Danske već je dokazala da posjeduje pravi instinkt donošenjem odluke da se temeljito istraže vanjskopolitički i sigurnosno-politički efekti projekta. Za pozdraviti je izjava danskog šefa diplomacije Andersa Samuelsena koji je rekao kako je zbog ruske agresije teško zalagati se za ruski plinovod u danskim teritorijalnim vodama

Istovremeno se čuju glasovi koji tvrde da je sad već prekasno zaustaviti Nord Stream 2. To jednostavno nije istina. Plinovod nije ni blizu kraja izgradnje i nije ni blizu puštanja u pogon. Europa još uvijek ima vremena za regulaciju i zaustavljanje projekta plinovoda – ali vrijeme istječe.

Novi pristup

Europska unija bi trebala preraditi smjernice zaključene u okviru Trećeg energetskog pakta iz 2009., kako bi zakoni EU-a vrijedili i za projekte poput Nord Streama. Zašto bi neka poduzeća poput Gazproma koja nisu iz EU-a smjela izobličavati tržišnu utakmicu – dok se istovremeno pridržavaju nižih standarda od europskih poduzeća? Od revizija smjernica bi profitirali svi Europljani, i to u vidu veće transparentnosti, jačanja energetske sigurnosti, boljeg poslovanja s dobavljačima plina koji su iz zemalja izvan EU-a.

Gordon Sondland

Gordon Sondland

Europski parlament i Europska komisija podržavaju tu reviziju, baš kao što to čini i većina zemalja u Europskom vijeću. Ali odlučujuće će biti kako će se pozicionirati Njemačka i druge ključne zemlje poput Francuske.

Neće biti jednostavno odreći se Sjevernog toka 2, ali nikad nije lako činiti pravu stvar. Ono što će Europa time izgubiti, na drugoj će strani dobiti time što će porasti energetska sigurnost na kontinentu. Želi li Europa stvarno biti ovisna o jednoj zemlji koja je nedavno upotrijebila kemijsko oružje kako bi ubila jednog političkog protivnika u Europi? O zemlji koja je prodrla na tlo jedne suverene države i ilegalno anektirala njezin teritorij? Zemlje koja je nad Ukrajinom srušila zrakoplov Malaysia Airlinesa, let broj 17, ubivši pritom 298 nedužnih civila?

Europske vlade bi trebale pokazati da su solidarne s Ukrajinom i da se brinu oko očuvanja interesa svojih građana — i da doprinesu tome da se konačno okonča ovaj loše koncipirani projekt. Europa se ne bi trebala dragovoljno odreći kontrole nad svojom energetskom sigurnošću i prepustiti je protivniku. Gašenjem projekta bi se odaslala jasna poruka o tome da Moskva neće nekažnjeno proći zbog svoje agresije protiv susjedne zemlje i zbog miješanja u naše demokracije.

Autori su veleposlanici SAD-a u Njemačkoj, Danskoj i pri Europskoj uniji - Richard Grenell, Carla Sands i Gordon Sondland.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva