1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dvojbena računica

16. ožujka 2016

Nakon izbora dolazi na red umjetnost interpretacije. Pod motom: uljepšati rezultate u vlastitom interesu. Tako se tabor kancelarke Merkel vidi ojačanim zbog fantoma „85 posto“, smatra Bernd Gräßler.

https://p.dw.com/p/1IEC6
Foto: Reuters/H. Hanschke

Na nedjeljnim izborima u tri savezne pokrajine 15 posto birača je glasovalo za novu desno orijentiranu stranku Alternativa za Njemačku (AfD) koja traži trenutačno zaustavljanje izbjegličkog vala. To je istina. Ali je li istina i to da je zato preostalih 85 posto birača bezrezervno podržalo kancelarkinu politiku u izbjegličkoj krizi? Ili da su barem podržali stranke koje to čine? To barem tvrde tvorci ove teze koji time očito prije svega žele umiriti sami sebe.

Na prvi pogled ova tvrdnja nije pogrešna: CDU, SPD, Zeleni i Ljevica smatraju se pristašama Merkeličine politike prema izbjeglicama. No to je previše pojednostavljeno.

Što točno podržavaju ljudi?

Jer tu je kao prvo protupitanje: na koju se to kancelarkinu izbjegličku politiku misli? Politiku dobrodošlice s "ljubaznim licem" i selfije iz jeseni 2015.? Kada bi ona još vrijedila, Merkel bi morala migrante i izbjeglice iz Idomenija dopremiti u Njemačku kao što je to svojedobno činila s onima na kolodvoru u Budimpešti. Jer i na makedonskoj granici megafonima zovu njemačku kancelarku.

Ili se radi o aktualnoj mantri koja glasi: "Smanjiti broj izbjeglica, pooštriti pravo na azil"? Tu je vladajuća koalicija proteklih mjeseci obavila cijeli posao.

Vlada i oporba ne žele isto

CDU, CSU, SPD s jedne, kao i Ljevica i Zeleni s druge strane, potpuno se različito odnose prema te dvije varijante Merkeličine politike prema izbjeglicama. 85-postotni tabor navodnih podržavatelja bio bi duboko podijeljen.

To je još očitije kod birača, kako pokazuje ispitivanje javnog mnijenja instituta "infratest dimap". Tu nema ničega što bi govorilo u prilog 85-postotnoj podršci Merkeličinog kursa. Doduše, većina birača doživljava migrante i izbjeglice kao dobit. Ali mišljenja su podijeljena oko velikog broja pridošlica. U obje zapadne pokrajine u kojima su održani izbori više od 40 posto ispitanika smatra da je kancelarkina politika pogrešna, u istočnonjemačkoj pokrajini Saska-Anhalt ih je čak 60 posto. To je u svakom slučaju više nego što je biralo AfD.

Bernd Gräßler
Bernd Gräßler, DW studio u Berlinu

Pogrešna pretpostavka

Dakle bila bi pogrešna pretpostavka da je tabor protivnika politike Angele Merkel po pitanju izbjeglica identičan pristašama AfD-a. Vjerojatno ima mnogo onih koji su birali CDU ili SPD ili čak Zelene, mada nisu zadovoljni Vladinom izbjegličkom politikom.

O toj jednostavnoj činjenici u stvari se ne bi trebalo izgubiti toliko riječi. Ali fantom "85 posto" mogao bi uzrokovati još veću zbrku u teškoj raspravi o ispravnom kursu. Također i zato što dolazi u povoljnom trenutku za koaliciju koja se plovi u nemirnim vodama. On sugerira konsenzus kojeg u tim razmjerima uopće nema. Pa čak i ako kancelarka Merkel i nakon izbora "lijepom" smatra "opću društvenu podršku" njezinoj izbjegličkoj i migracijskoj politici, koja navodno postoji i izvan njezine stranke.

Od čega profitira Merkel

To poprilično zvuči kao "Tako treba nastaviti", isto kao i stalno upućivanje na "europsko rješenje". Jedni to zovu dosljednošću, drugi odbijanjem prihvaćanja realnosti. Jer to "europsko rješenje", koje je u stvarnosti u prvom redu tursko, za sada ne funkcionira i neizvjesno je hoće li ikada i funkcionirati.

No vratimo se ponovo provjerljivim činjenicama. Ako dvije trećine ispitanika iz ankete "infratest dimapa" izražava "olakšanje" zato što trenutačno ne dolazi tako mnogo izbjeglica, onda je jasno: to nema puno veze s politikom vlastite Vlade. Na njemačkim granicama bi i dalje svakodnevno stajalo na tisuće ljudi da druge zemlje Balkanske rute nisu zatvorile svoje granice. Ako ništa drugo, kancelarka u međuvremenu barem priznaje da njezina Vlada trenutačno od toga "profitira".