Kome pomaže Zakon o prostituciji? | Priča dana | DW | 05.01.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Kome pomaže Zakon o prostituciji?

U Njemačkoj je od sredine prošle godine na snazi novi Zakon o prostituciji. S primjenom još ima poteškoća. Kritiziraju ga većinom baš oni zbog čije je zaštite donesen.

Koliko neugodnosti može donijeti obveza prijave za osobe koje se bave prostitucijom, nedavno je osjetila Johanna Weber: na blagajni u jednoj trgovini krenula je izvaditi bankovnu karticu iz novčanika. Ali umjesto nje – pred očima svih – u ruci joj se našla potvrda da radi kao prostitutka: „Baš lijepo, pomislila sam." Johanna Weber radi kao domina u svom studiju. Ona je jedna od osnivačica Savezne udruge pružatelja erotskih i seksualnih usluga. Kao netko tko se bori za prava osoba koje se bave prostitucijom, navikla je otvoreno govoriti o svom poslu: „Ali većina kolega ima problem s tim, zbog stigmatizacije posla kojim se bavimo."

„Iskaznica za kurve", tako mnoge prostitutke zovu dokument koji sada moraju imati kod sebe. On je jedan od ključnih elemenata novog Zakona o prostituciji. Za one koji se time bave zakon je krajnje sporan. „Žene se jednostavno boje da njihovi podaci neće ostati u službama u kojima se obavlja registracija, nego da će biti proslijeđeni dalje", kaže Johanna. Doduše, ti podaci smiju biti proslijeđeni samo u svrhu suzbijanja trgovine ljudima ili zaštite od „konkretnih opasnosti", ali mnogima to ne izgleda sigurno. Neovlaštenog prosljeđivanja podataka posebno se boje samohrane majke koje se bave prostitucijom. One se plaše da bi zbog toga mogle izgubiti roditeljsko pravo za svoju djecu. I studentice koje se povremeno bave tim poslom ne žele da se za to zna, kako ne bi imale problema kasnije sa zapošljavanjem. Prijavljivanju se protive i migrantice, koje ne isključuju mogućnost da će se kasnije baviti nekim drugim poslom.

Johanna Weber (Privat)

Johanna Weber iz Savezne udruge pružatelja erotskih i seksualnih usluga smatra zakon nedorečenim

Nejasna situacija

Zakon je stupio na snagu još 1. srpnja 2017. godine, a do kraja godine svi koji pružaju seksualne usluge bili su dužni registrirati se kod nadležne službe i obaviti zdravstveno savjetovanje. Ali primjena zakona je na mnogim mjestima zakazala. „U Berlinu još uvijek nema službe u kojoj se može obaviti registracija", kaže Johanna Weber. „To znači da sada moramo ići u Službu za red (Ordnungsamt) i tamo uzeti potvrdu da smo se pokušale prijaviti." No nije jasno vrijedi li ta potvrda i u Münchenu, gdje Johanna također povremeno radi. „Ali sada ću riskirati. Nisam ja kriva zbog propusta savezne pokrajine u kojoj živim", kaže.

Problema ima i u drugim saveznim pokrajinama. U Hessenu također nije razjašnjeno koje službe su nadležne za prijave. I u Bavarskoj ima problema sa primjenom zakona. „Većina prostitutki uopće se nije mogla prijaviti", kaže Sandra Ittner iz savjetovališta „Kassandra" u Nürnbergu. Izuzetak je Hamburg koji se pobrinuo za mjesta za prijavu i zdravstvene konsultacije. Kako izvještavaju iz tog grada, savjetovanje se dobro odvija, od početka studenoga.

Problem za prostituciju u privatnim stanovima

Situacija za žene i muškarce koji se bave prostitucijom trebala se poboljšati još prije nekoliko godina. Na snagu je 2002. godine stupio Zakon o reguliranju pravnih odnosa osoba koje se bave prostitucijom. Od tada se seksualni rad više ne smatra nemoralnim, prostitutke mogu podnijeti sudsku tužbu zbog neisplaćene zarade i mogu se zdravstveno osigurati. Taj zakon trebao je zaustaviti stigmatizaciju i biti korak u smjeru normalnosti. Ali tih zamisli u novom zakonu više nema.

I novi zakon bi trebao pomoći ženama – prije svega onima koje su trgovci ljudima prisilili na prostituciju. Ali Johanna Weber smatra da je to naivno. „Ako su trgovci ljudima u stanju prisiliti žene ili muškarce da za njih rade, iako oni to ne žele, onda ih mogu i natjerati da se odu prijaviti."

Pogledajte video 03:46

Novo ropstvo u Europi

Pored obveze prijavljivanja, zakon za Johannu ima i niz drugih propusta. „Zakon bi zapravo trebao služiti našoj zaštiti, no umjesto toga nam otežava situaciju." Problem zbog novog zakona u prvom redu bi mogle imati žene koje zajedno i samostalno rade u manjim stanovima. Zakon predviđa odvojene kupaonice za mušterije i prostitutke, kućni alarm i strogo odvajanje radnog i privatnog prostora – ali to sve nije lako izvesti u malim privatnim stanovima. Oni koji rade u takvim stanovima ne mogu sebi priuštiti takva preuređenja i bit će prisiljeni odustati. Uostalom, prostitutke po ovom zakonu više ne bi smjele prenoćiti na mjestu na kojem rade, već bi morale uzeti u najam još jednu sobu ili ići u hotel. Bespotreban izdatak, smatra Johanna Weber. Za mnoge žene je besmisleno i godišnje zdravstveno savjetovanje. „Što nam tamo mogu uvijek novo reći?", pita se. S druge strane, zakonodavac se nada da će se time doći do ljudi koji rade u teškim uvjetima i koji ne znaju kako da se zaštite od bolesti.

Biti vidljiv

To što je za jedne previše, za druge je nedovoljno: organizacija „Sowoldi – solidarnost sa ženama u nevolji", koja se na međunarodnom polju bori protiv trgovine ljudima, vjeruje da je najveći broj osoba u Njemačkoj, koje se bave prostitucijom, prisiljen na to. „Mi smo uvjereni da novi Zakon o prostituciji u praksi neće biti u stanju riješiti probleme (…)", stoji u priopćenju povodom stupanja na snagu novog zakona. Organizacija koju je osnovala časna sestra Lea Ackermann, zahtijeva potpunu zabranu prostitucije i kriminalizaciju kupovine seksa, kao što je odavno učinila Švedska.

I pored svih kritika, ima i onih koji pozitivno ocjenjuju zakon. „Ima doduše onih koji stalno izražavaju sumnju, ali uglavnom dobivamo pozitivne reakcije", kaže za list Frankfurter Rundschau Elvira Niesner iz organizacije „Ženska prava su ljudska prava". Uostalom, zakon bi mogao znatno olakšati financijsku situaciju ženama i muškarcima koji se nađu u nevolji. Poslije više godina bavljenja tim poslom oni mogu steći pravo na pomoć države – zato što sada službeno „postoje".

 

Preporuka uredništva