1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koliko smo napredovali?

Alen Legović8. studenoga 2006

Europska komisija danas predstavlja godišnja izvješća o napretku kandidatskih zemalja Hrvatske, Turske i Makedonije te ostalih zemalja jugoistočne Europe – Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije te odvojeno izvješće za Kosovo.

https://p.dw.com/p/9ZUV
Kakva je daljnja strategija proširenja?
Kakva je daljnja strategija proširenja?Foto: European Communities

Za Hrvatsku se u izvješću mogu očekivati pohvale za poboljšanu sposobnost preuzimanja obveza, za punu suradnju s Haaškim sudom, regionalnu suradnju te za jačanje vladavine prava i demokracije, dok se kritike očekuju prije svega na području pravosuđa i nedovoljne borbe protiv korupcije, na stanje prevelike javne uprave koja nije dovoljno kvalificirana.
U izvješću za Srbiju Komisija će, kako se očekuje, kritizirati Vlada u Beogradu, jer nije ispunila međunarodne obveze i suradnju s Haaškim sudom, a to je glavni uvjet za nastavak pregovora o SSP-u. Za BiH Komisija će ocjenjeniti da je proces ispunjavanja političkih kriterija prespor, a za Crnu Goru da mora pokazati više rezultata u ispunjavanju europskih standarda, jer je korupcija u zemlji još uvijek vrlo proširena, a pravosuđe nije neovisno.
Posebno zanimljivo će biti izvješće o Turskoj oko koje su Europska unija i njezine članice duboko podijeljene. Osim toga Turska mora ispuniti svoje obveze iz protokola iz Ankare gdje se obvezala da dopusti slobodan pristup ciparskim brodovima i zrakoplovima u svoje turske pomorske i zračne luke.
Europska će komisija predstaviti i svoju strategiju daljnjeg proširenja. Pri tome će naglasiti da je proširenje iz 2004. godine bilo “uspjeh”, čime je povećan napredak širom Europe. No, Komisija također poručuje kako ubuduće neće biti velikog praska – a to znači daneće biti proširenja za veću skupinu zemalja.
Prije daljnjeg proširenja Europska unija mora postići novi dogovor o institucionalnom uređenju. Ipak, europski dužnosnici naglašavaju kako dogovor oko institucionalnih pitanja ne znači da se mora usvojiti europski ustav koji su Francuzi i Nizozemci odbacili na referendumima. Iz europskih se krugova doznaje kako se inzistira da Hrvatska postane članicom Europske unije do kraja ovog desetljeća. Komisija je izbjegla u svojoj strategiji odrediti zemljopisne granice Europske unije, čime rastu nade za članstvo u dalekoj budućnosti primjerice za Ukrajinu. Politički promatrači smatraju da će Europska unija svoj naglasak dati ipak na postojeća obećanja dana zemljama jugoistočne Europe i Turskoj.