Koliko koštaju stoljeća ropstva? | Priča dana | DW | 21.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Koliko koštaju stoljeća ropstva?

Već dugo se u SAD-u raspravlja o plaćanju odštete potomcima robova. Kalifornija je poduzela prve korake. No kako obeštetiti ljude za stoljeća nepravde i rasizma?

Kako se može obeštetiti nekoga za ropstvo, rasizam, nepravdu? Plaćanje odštete je u SAD-u već više od 150 godina u fokusu političkih rasprava. „Već godinama razmatramo koji prijedlozi postoje na saveznoj razini, ali ta tema nikada stvarno nije u središtu pažnje", kaže Shirley Weber, zastupnica Demokratske stranke u donjem domu kalifornijskog parlamenta.

Ona je napisala prijedlog zakona kojim se ova tema stavlja na dnevni red. „Kalifornija je progresivna savezna država. Osim toga, ovdje imamo demokratsku većinu i u donjem domu i u Senatu. Zato ponekad možemo učiniti velike stvari, koje druge države ne mogu", pojašnjava Weber.

Gavin Newsom

Gavin Newsom

Guverner Gavin Newsom podržava planove ove političarke tamne boje kože. Njezin prijedlog je osnivanje radne grupe koja bi razmotrila kako bi točno trebalo izgledati plaćanje odštete potomcima robova. „Ljudi govore o novcu – no u odnosu na trajanje i razmjere ropstva u Kaliforniji teško je odrediti cijenu", kaže zastupnica Weber.

Kalifornija – „slobodna država"?

Prije 400 godina bijeli Amerikanci počeli su dopremati crnce kao robove u SAD. Ropstvo je ukinuto tek 250 godina kasnije, ali su njegove posljedice bile dugotrajne. Tako su crni Amerikanci stvarali bogatstvo bijelaca, a sami su stoljećima ostajali siromašni. Kalifornija nije savezna država koja je bila poznata po raširenom ropstvu – za razliku od Teksasa, Tennesseeja ili Floride. Razlog tomu je među ostalim i to što je Kalifornija tek kasnije, 1850. godine, dobila status savezne države u SAD-u, a ropstvo je službeno ukinuto 1865.

No unatoč tome što se Kaliforniju smatralo „slobodnom državom", i u njoj je bilo robova i robovlasnika, pojašnjava Susan Anderson, povjesničarka muzeja African-American Museum u Los Angelesu. Ona podsjeća da su u kalifornijskoj vladi na početku dominirali bijelci koji su podržavali ropstvo: „Pojedini su i sami imali robove, a bilo je i sudova koji oslobođenim robovima nisu priznavali taj status. Djelomice je i dalje bilo dopušteno imati robove."

Crnci su stvarali bogatstvo bjelaca u SAD-u

Crnci su stvarali bogatstvo bjelaca u SAD-u

Teško je reći koliko je robova bilo u Kaliforniji, kaže Anderson no dodaje da raspolaže sudskim spisima i iskazima svjedoka iz kojih se može zaključiti da je ropstvo prakticirano i nakon zabrane.

Crnci su i danas siromašniji od bijelaca

No za političare, koji se zalažu za obeštećenje, nije važno samo vrijeme stvarnog postojanja ropstva. Za njih je bitno i dugo razdoblje nakon ukidanja ropstva tijekom kojeg su rasistički zakoni crnce i dalje ponižavali i diskriminirali. Obrazovanje, dobro plaćeni posao, izborno pravo, vlasništvo – sve to dugo nije bilo dostupno stanovništvu tamne boje kože. Posljedice se i danas osjete. Prosječna primanja su kod crnačkog stanovništva daleko manja nego kod američkih bijelaca.

Političarka Shirley Weber zato želi promatrati ropstvo i njegove posljedice kao jednu cjelinu: „Imamo generacije i generacije koje su obilježene rasističkom politikom. Dakle, moraju se pogledati te nepravde i pitati se: zašto tako malo njih posjeduje kuće i kako im se može olakšati da i oni vlasništvo i bogatstvo mogu dati svojoj djeci."

Inače, u američkoj povijesti postoje primjeri za reparacije. Tako su 1988. preživjeli iz japansko-američkog logora za vrijeme Drugog svjetskog rata dobili po 20.000 dolara. Radilo se o 62.000 ljudi.

No broj potomaka robova je višestruko veći.