Koje su zasluge Haškog suda? | Politika | DW | 25.06.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Koje su zasluge Haškog suda?

Haški sud ispunio je svoju zadaću - odgovorni za ratne zločine privedeni su pravdi. Zemlje regije sada moraju raditi na procesu pomirenja, rečeno je na konferenciji u Sarajevu.

U Sarajevu je održana trodnevna konferencija pod nazivom „Dijalozi o naslijeđu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju – MKSJ". Prenoseći zaključke, predsjednik Suda Carmel Agius kazao je da je Tribunal učinio sve što je bilo u njegovoj moći kako bi utvrdio činjenice o ratnim sukobima. „Utvrđivanje istine sada predajemo vama kako biste to iskoristili sa ciljem pomirenja u regiji", rekao je Agius obraćajući se regionalnim dužnosnicima.

Agius smatra da je u interesu država nastalih raspadom bivše Jugoslavije da rade zajedno kako bi postigle pomirenje. „Živjeli ste zajedno u prošlosti i nema razloga zašto sada ne biste mogli prići pomirenju i izgradnji bolje budućnosti za sve", rekao je predsjednik Haškog suda.

Uloga Haškog suda u izgradnji odgovornosti za kršenja humanitarnog prava

Pomoćnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda (UN) za pravne poslove Miguel de Serpa Soares vjeruje da je rad Haškog suda „povijesni proces izgradnje odgovornosti" za kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava. „Rad suda u proteklih 24 godine je značajan jer se gradio sistem za utvrđivanje međunarodne odgovornosti za ratne zločine", rekao je de Serpa Soares.

Vršiteljica dužnosti glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Gordana Tadić kazala je da je ova institucija sada spremna preuzeti rad na predmetima ratnih zločina. „Deset godina radimo na istim stvarima u kojima smo preuzeli sve standarde Haškog tribunala", rekla je Gordana Tadić.

Bosnien und Herzegowina ICTY Konferenz (Klix.ba/D. Sekulic)

Sudionici konferencije o Haškom sudu

Zaštita svjedoka i arhivska građa

Na konferenciji je, između ostalog, rečeno da je Haški tribunal postavio „osnovna načela" u regiji kada je riječ o pitanju zaštite svjedoka, ali i da je ostavio ogromnu arhivsku građu o ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Radi se o tri milijuna stranica transkripta sa suđenja, oko 442.000 dokumenata te 30.000 sati video snimaka.

Na konferenciji su usvojene preporuke koje bi trebale biti „okvir" ili „polazna osnova" za buduće debate o naslijeđu međunarodnih sudova i tribunala. Zaključeno je da je MKSJ dao „ogroman" doprinos razvoju međunarodnog humanitarnog prava, posebno u pogledu oružanih sukoba.

„Sporni" termini u optužnicama i presudama

Konferenciji su prisustvovali predstavnici nacionalnih pravosuđa, žrtava, mladih, pravnici, novinari, političari te predstavnici nevladinih organizacija. Skup je otvorio član Predsjedništva BiH Dragan Čović. On je tom prilikom, iznoseći svoj osobni stav, kazao da Haški sud ne bi trebao koristiti institut „udruženi zločinački poduhvat". Konstatirao je da se rad Haškog suda u BiH različito ocjenjuje. „Tri strane u BiH imaju različit pogled na rad tribunala, od krajnje negativnih koji tvrde da rad tribunala šteti odnosima u BiH, do ocjene koju ja podržavam, a to je da bez tribunala ne možemo govoriti o pravdi na području bivše Jugoslavije", rekao je Čović.

Bosnien-Herzegowina Erna Mačkić (DW/S. Huseinović)

Erna Mačkić

Zamjenik šefa Delegacije Europske unije u BiH Khaldoun Sinno konstatirao je da radi pomirenja u BiH i regiji mora biti uspostavljen dijalog te da se treba uzdržati od riječi i aktivnosti koje raspiruju mržnju i otvaraju rane prošlosti. Poručio je da iz europske perspektive svima mora biti jasno da retorika prošlosti i mržnje te veličanje ratnih zločina predstavljaju prepreku pristupanju Europskoj uniji.

Činjenice utvrđene u Haškom sudu ne mogu biti promijenjene

Sudionici konferencije ocijenili su da je Haški sud ispunio svoju misiju. Urednica BIRN-a (Balkanske istraživačke mreže) Erna Mačkić govorila je o tome kako nevladine organizacije, konkretno BIRN, koriste naslijeđe Haškog suda. Ona je za Deutsche Welle ocijenila da istup člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića u kontekstu različitih pogleda na rad Tibunala ne može doprinijeti procesu pomirenja u BiH. „Čović je govorio o tome kako Tribunal ne bi trebao koristiti termin 'udruženi zločinački poduhvat', a iznesene su i druge ocjene koje mogu biti protumačene i kao pritisak na rad pravosuđa. Ono što je utvrđeno u Haškom sudu ne može biti promijenjeno", rekla je Erna Mačkić.

Preporuka uredništva