Koalicijski ugovor: glavni ciljevi nove vlade | Politika | DW | 25.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

Koalicijski ugovor: glavni ciljevi nove vlade

SPD, Zeleni i FDP su postigli dogovor o koalicijskom ugovoru na temelju kojega će vladati u iduće četiri godine. Što stoji na tih 178 stranica o vanjskoj i sigurnosnoj politici, zaštiti klime, migraciji, ali i o Balkanu?

„Odvažiti se na veći napredak: Savez za slobodu, pravdu i održivost“ naslov je koalicijskog ugovora koji su socijaldemokrati, Zeleni i liberali ispregovarali za dva mjeseca. Ugovor na 178 stranica podijeljen je na devet poglavlja. Na početku se govori o obrazovanju i digitalizaciji, zatim slijedi zaštita klime.

Tamo prva rečenica glasi: „Naše gospodarstvo sa svojim poduzećima, zaposlenicima te potrošačicama i potrošačima stvara temelj za naše blagostanje.“ Time se kaže da se zaštita klime i osiguravanje blagostanja ne smiju isključivati.

Jačanje korištenja energije vjetra i sunca

Potreba Njemačke za električnom strujom u koalicijskom ugovoru se procjenjuje na znatno više nego do sada: 750 teravatsati. Ostaje se kod cilja dosadašnje vlade da se izlučivanje ugljičnog dioksida do 2030. godine smanji za 55 posto. Ali, vjetroelektrane i solarne elektrane bi trebale biti znatno brže izgrađivane: do 2030. bi iz obnovljivih izvora energije trebalo dolaziti 80 umjesto dosad planiranih 65 posto potreba električne energije, što je vrlo ambiciozan cilj.

Vjetroelektrane

Ubrzati izgradnju vjetroelektrana i solarnih ćelija na krovovima

Za poslovne zgrade bi trebala biti uvedena obveza postavljanja solarnih stanica na krovove, kod privatnih zgrada bi to trebalo postati pravilo. Time bi trebala biti utrostručena količina električne struje iz solarnih izvora. U Njemačkoj trenutno ima 31.000 vjetroelektrana. Kod njih bi brzina izgradnje trebala biti povećana sedam puta, a to bi trebalo imati prednost pred ciljevima zaštite prirode.

Zeleni žele (gotovo) nemoguće

Za energetski zaokret bi se trebalo brinuti novo ministarstvo koje će pod vodstvom nekog člana Zelenih obuhvaćati gospodarstvo, zaštitu klime i dijelove dosadašnjih zadaća ministarstva za zaštitu okoliša.

Prema koalicijskom ugovoru posljednja elektrana na ugljen trebala bi „u idealnim okolnostima“ biti zatvorena 2030. Dosad je planirana bila 2038. godina. Neodređena formulacija „u idealnim okolnostima“ pokazuje da Zeleni ovdje nisu uspjeli progurati svoje gledište u odnosu na SPD i FDP koji su za duži radni vijek elektrana na ugljen.

Predsjednik FDP-a je to nazvao „najambicioznijim programom za zaštitu klime“ od svih industrijskih nacija. Granice određuje samo fizika, kaže on: „Ono što je politički i ekonomski moguće ostvariti to je opisano u ovom ugovoru.“

Vanjska politika pri kraju

Nakon poglavlja o zaštiti klime slijede razne unutarnjopolitičke teme. Tek u sedmom poglavlju se govori o „Odgovornosti Njemačke za Europu i svijet“. To poglavlje je napisano na 28 stranica, a podijeljeno je na područja „Europa“, „“Integracija, migracija, bijeg“ te „Vanjski poslovi, sigurnost, obrana, razvoj, ljudska prava“ .

Čelnici Europske unije i zemalja zapadnog Balkana

Zapadnom Balkanu će i buduća njemačka vlada poklanjati veliku pozornost

Buduća vlada najavljuje ukidanje vremenskih ograničenja za radne dozvole stručne radne snage iz balkanskih zemalja te otvaranje mogućnosti zapošljavanja i neakademski obrazovanih ljudi iz tih zemalja uz uvjet da imaju konkretnu ponudu za posao.

Znakovito je da se područje zapadnog Balkana spominje u prvom dijelu toga poglavlja, gdje se govori o „Europskim partnerima“. A tu se kaže: „Podupiremo proces pristupanja Europskoj uniji šest zemalja zapadno-balkanske regije i za to nužne reforme za ispunjenje Kopenhagenskih kriterija. U sklopu toga jačamo civilno društvo i podupiremo daljnje korake približavanja. Kao sljedeći korak moraju biti otvorena prva poglavlja pregovora o pristupu EU-u Albanije i Sjeverne Makedonije, donesena odluka o liberalizaciji viza s Kosovom i nastavljeni pregovori s Crnom Gorom i Srbijom. Podupiremo dijalog o normalizaciji između Kosova i Srbije pod vodstvom EU-a i nastojanja oko trajnog mira u Bosni i Hercegovini na temelju očuvanja teritorijalne cjelovitosti i nadvladavanja etničkog odvajanja. Paralelno s pristupnim pregovorima EU mora poboljšati svoju sposobnost primanja novih članica.“

Suprotno nekim glasinama posljednjih tjedana i ubuduće će postojati Savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj. Time se naglašava i uloga Njemačke u svijetu i potreba njezinoga humanitarnog angažmana.

To ministarstvo će voditi netko od socijaldemokrata kao i ministarstvo obrane i unutarnjih poslova. Vanjske poslove će voditi netko od Zelenih.

Potrebna strategija prema Kini

U koalicijskom ugovoru se spominju i neke aktualne vanjskopolitičke teme. Naglašava se potpora demokratskom pokretu u Ukrajini. Ne spominjući izričito Rusiju zahtijeva se „neodgodivo okončanje pokušaja destabilizacije Ukrajine, nasilja u istočnoj Ukrajini i aneksije Krima koja je suprotna međunarodnom pravu“.

Više prostora je posvećeno Kini gdje se spominju konkurencija i suparništvo sustava. Da bi se u tom suparništvu sustava moglo „ostvariti naše vrijednosti i interese“ potrebna je opsežna strategija prema Kini u sklopu zajedničke politike EU-a prema Kini, kaže se u ugovoru.

Radnici u čeličani u Kini

Za Kinu će trebati razviti novu strategiju

Jačanje međunarodne suradnje

„Sigurnost Izraela je za nas državni rezon“, kaže se u koalicijskom ugovoru buduće njemačke vlade, kao što je to stajalo i kod dosadašnje. Teži se stvaranju društva za suradnju njemačke i izraelske mladeži.

U vezi s Turskom se ukazuje na „unutarnjopolitičke razvitke koji izazivaju zabrinutost i vanjskopolitičke napetosti“ zbog čega buduća njemačka vlada neće biti za otvaranje novih razgovora o pristupu Turske Europskoj uniji.

Ujedinjene narode se želi ojačati kao važnu instituciju međunarodnog poretka, u više navrata se naglašava multilateralizam i suradnja država. Za to će se Njemačka zalagati i tijekom predstojećeg predsjedanja skupini G7.

Više zajedništva u Europi

Koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a zahtijeva „stvarnu zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku u Europi“. EU bi morao postati sposobniji za djelovanje i složnije nastupati. Zagovara se jača suradnja nacionalnih vojski, zajedničke zapovjedne strukture i zajedničko civilno-vojno glavno zapovjedništvo.

Ursula von der Leyen

Ako Ursula von der Leyen više ne bude predsjednica, Zeleni će imenovati svoju povjerenicu ili povjerenika

Istražno povjerenstvo Bundestaga bi se trebalo pozabaviti misijom evakuacije iz Afganistana, a jedan istražni odbor razmotriti cijelu 20-godišnju misiju njemačkih vojnika u toj zemlji. To bi trebalo pomoći kod oblikovanja budućih angažmana njemačke vojske u inozemstvu.

Ukinuti zabranu rada

Kod migracijske i integracijske politike nova koalicija želi Njemačku oblikovati u „modernu useljeničku zemlju“. Migraciju bi trebalo oblikovati „gledajući u budućnost i realistično“, „neregularnu migraciju“ smanjiti. Dodjela viza bi trebala biti ubrzana i digitalizirana. „Ukinut ćemo zabranu rada onima koji već žive u Njemačkoj“, stoji u ugovoru.

Jedan odlomak pri kraju Koalicijskog ugovora je osjetljiv glede europske politike. Tu se kaže da Zeleni mogu imenovati povjerenicu ili povjerenika u Europskoj komisiji ako ne bi bilo njemačke predsjednice komisije.

Iz odgovora budućega kancelara Olafa Scholza u vezi s tim neki promatrači zaključuju da nova vlada ne bi podržala drugi mandat sadašnje predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen,

Surađivao Jens Thurau

Preporuka uredništva