Kishon: najuspješniji satiričar današnjice

“Nekako osjećam svoju životnu dob. Mudriji sam nego ikada ranije, pišem bolje nego ikad. No, to ne mogu reći i za penjanje po stepenicama. Na stepenicama počinjem osjećati da ta brojka utječe na moj život.", kazao je Ephraim Kishon u razgovoru za njemačku radijsku postaju ARD prije samo pola godine. Brojka o kojoj govori je 80, jer u ljeto prošle godine on je proslavio 80. rođendan.

Ephraim Kishon rodio se 23. kolovoza 1924. u mađarskom glavnom gradu Budimpešti kao Ferenc Hoffmann. Nacističku vladavinu preživio je u radnim logorima i u izbjeglištvu, no veći je dio njegove obitelji stradao u fašističkom režimu. Nakon rata Kishon je studirao kiparstvo na Umjetničkoj akademiji u Budimpešti, na što je bio posebno ponosan: “Ja nisam samo kipar, nego sam diplomirani kipar. Svatko se može prozvati kiparom, no ja sam to učio sedam godina.”

1949. godine Kishon seli u Izrael, gdje je dobio ime Ephraim. On je ispričao: "Stigao sam s iseljeničkim brodom “Galina”. Kada smo iskrcani u luci u Haifi tamo je sjedio jedan državni službenik. On me je pitao za prezime, a ja sam odgovorio: “Kishhont”, pa je on upisao Kishon. Na to sam mu rekao da mu nedostaje slovo “t” na kraju, no on je odgovorio da mi to "t" nije potrebno. Upitan za ime ja sam mu rekao "Ferenc", a on je upisao "Ephraim". Ja sam se pobunio, no on je samo odgovorio:"To ime ne postoji"."

Kishon je kasnije rekao da je upravo taj prvi susret s izraelskom birokracijom bio korijen njegovog satiričkog djelovanja. Po dolasku u Izrael Kishon je otpremljen u logor za doseljenike. Ta je iskustva ugradio u film i musical Salah Schabati koji je u Izraelu doživio ogroman uspjeh. No, Kishonovi počeci u novoj domovini nisu bili jednostavni. On je morao naučiti novi jezik i usvojiti neku drugu vrstu humora: “Morao sam se prebaciti s mađarskog književnika na orijentalnog, ali tako da koristim srednjoeuropski humor, što je vrlo omiljeno u Njemačkoj.”

U Njemačkoj je Kishon vrlo brzo stekao slavu i popularnost. Njegove knjige su tiskane u velikim nakladama i mjesecima nisu silazile s vrha liste bestselera. I njegovi kazališni komadi i musicali doživjeli su veliku gledanost, a njegova kasnija umjetnička kritika “Picassova slatka osveta” čak je najprije objavljena samo na njemačkom i tek onda i na drugim jezicima. Ta je knjiga na hebrejskom objavljena tek 2004. godine, no u Izraelu je naišla na vrlo negativne kritike.

Kishon je prema svojoj izraelskoj domovini, a i ona prema njemu, čitav život imao ambivalentan odnos. Vjerojatno je zato desetljećima pretežno živio u Švicarskoj. Njegove su knjige zadnjih godina više čitane u Njemačkoj nego u Izraelu. Ephraim Kishon objavio je više od 50 knjiga koje su prevedene na 37 jezika i širom svijeta izdane u 43 milijuna primjeraka, od čega je čak 32 milijuna prodano u Njemačkoj. Kishon je dobitnik brojnih uglednih nagrada, među kojima je i ona države Izraela za životno djelo, a za svoje je filmove dobio dva Zlatna globusa i dva puta je nominiran za Oskara.