Kina je osuđena na - starost | Gospodarstvo | DW | 10.09.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Kina je osuđena na - starost

Živimo u svijetu sijedih. Prošle godine je po prvi put u svijetu bilo više ljudi starijih od 65 nego djece mlađe od pet godina. Taj trend žestoko pogađa i Kinu. Stručnjaci govore o "kolapsu stanovništva".

Kada su se dva najuspješnija poduzetnika na svijetu – izvršni direktor Tesle Elon Musk i osnivač Alibabe Jack Ma – sastali na prvoj javnoj raspravi, njihova mišljenja razilazila su se po skorom svim pitanjima. Ali, u jednom su bili suglasni: najveći problem s kojim će se svijet u budućnosti suočiti jest - nedostatak ljudi.

"Mnogi smatraju da na našem planetu živi previše ljudi. Ali to je zapravo zastario pogled na svijet", rekao je Musk na diskusiji u Šangaju u kolovozu ove godine. "Mislim da je najveći problem s kojim će se svijet suočiti za 20 godina kolaps populacije. Ne eksplozija, nego kolaps."

Ma se s tim apsolutno složio: "Problemi sa stanovništvom bit će veliki izazov. Milijardu i 400 milijuna ljudi - koliko ih živi u Kini – to možda zvuči puno. Ali mislim da ćemo u idućih 20 godina biti svjedoci velikih problema u toj zemlji i pada populacije. Pad broja stanovnika naglo će se ubrzati. Vi ste to sada nazvali kolapsom. Slažem se s tim", rekao je Ma.

Koliko će nas biti do kraja stoljeća?

S takvim procjenama slažu se i brojni demografi. Oni tvrde da će svjetska populacija gotovo prestati rasti do kraja ovog stoljeća, što je velikim dijelom posljedica pada globalne stope nataliteta. Afrika je jedina regija na svijetu za koju se predviđa da će imati snažan rast stanovništva sve do kraja 21. stoljeća.

Vašingtonski istraživački centar Pew predviđa da će do 2100. svjetska populacija dostići 10,9 milijardi, uz godišnji rast manji od 0,1 posto. To je drastičan pad u odnosu na trenutnu stopu. Između 1950-ih i danas svjetsko stanovništvo je raslo između jedan i dva posto svake godine. U tom periodu broj ljudi na planetu povećao se 2,5 na sadašnjih 7,7 milijardi.

Očekuje se da će broj stanovnika u Kini dostići vrhunac 2031, a predviđa se i da će se broj stanovnika Japana i Južne Koreje nakon 2020. početi smanjivati. S druge strane, očekuje se da će broj stanovnika u Indiji rasti sve do 2059. godine i da će doseći 1,7 milijardi.

Kina ima manje stanovnika nego što se misli?

Jack Ma smatra da "kolaps stanovništva" neće biti nigdje toliko izražen kao u Kini. To je trenutno najmnogoljudnija zemlja na svijetu – barem prema službenim podacima.

Jedan od vodećih demografa Kine, Yi Fuxijan, smatra, naime, da službeni podaci nisu točni. Taj znanstvenik sa Sveučilišta Wisconsin-Madison i autor knjige "Velika zemlja s praznim gnijezdom" vjeruje da Kina u stvari ima 115 milijuna ljudi manje od službene brojke.

Rijeka ljudi u Kini

Kina ima manje stanovnika nego što se službeno navodi, tvrde stručnjaci

"Kina već sada zaostaje za Indijom po broju stanovnika. Kineska ekonomska, socijalna, politička, obrazovna i diplomatska politika baziraju se na lažnim demografskim podacima", tvrdi Yi za DW.

U cilju kontrole rasta broja stanovnika Kina je tijekom tri desetljeća vodila tzv. "politiku jednog djeteta". Od toga se odustalo 2016. i uvedena je "politika dva djeteta" kako bi se povećao broj radne snage. Prosječne stope nataliteta, međutim, i dalje padaju, iako su ograničenja ukinuta.

U 2016. godini, nakon napuštanja "politike jednog djeteta", rođeno je 17,86 milijuna beba. 2017. se rodilo 17,2 milijuna beba, a u 2018. 15,2 milijuna. To je najniža stopa od osnivanja Narodne Republike Kine 1949. godine.

Uvod u "humanitarnu katastrofu"

Veliki dio nevjerojatnog kineskog privrednog rasta u posljednja četiri desetljeća potaknut je mladom radnom snagom. Ali broj mladih naglo se smanjuje, a broj starijeg stanovništva dramatično se povećava.

U Kini je 2017. godine odnos bio šest radnika starosti od 20 do 64 godine na jednog stanovnika starijeg od 65 godina (6:1). To će se do 2039. smanjiti na 2:1, odnosno do 2050. na 1,6:1.

Mali Kinezi

U Kini se rađa sve manje djece

"To što ne postoji mreža socijalne i obiteljske zaštite i što je mirovinski sustav u krizi razvit će se u humanitarnu katastrofu. S obzirom na to da žene u prosjeku žive šest do sedam godina duže od muškaraca, a obično su i nekoliko godina mlađe od svojih muževa, one će biti najveće žrtve", smatra Yi.

Kako do više beba?

Jasno je – trebalo bi učiniti nešto kako bi se žene potakle da imaju više djece. Ali parovi u razvijenim društvima imaju manje djece, uglavnom zbog skupih troškova obrazovanja i pritiska na kućne prihode, pogotovo u gradovima. Istovremeno, prosječne stope nataliteta u Tajvanu i Hong Kongu od 2001. do 2018. bile su 1,14, odnosno 1,07 – a i jedno i drugo područje spadaju u kinesku kulturnu sferu.

"Dobra briga za djecu i lakši pristup tržištu rada preduvjeti su da se žene odluče za to da imaju više djece", naglašava George Magnus, znanstveni suradnik u Kineskom centru Sveučilišta Oxford, kao i u londonskoj Školi za orijentalne i afričke studije (SOAS).

Kako do veće produktivnosti?

"Mjereno prema udjelu stanovništva starijeg od 65 godina, Kina će u iduće 22 godine ostariti onoliko koliko je to dogodilo u većini zapadnih ekonomija u posljednjih 60 do 70 godina – i to s daleko nižom razinom prihoda po glavi stanovnika i s puno manje razvijenim sustavom socijalne zaštite", ukazuje Magnus.

Kineski prihod po glavi stanovnika mogao bi do 2040. iznositi negdje oko 18.000 eura, ovisno o tome što se događa s privredom i njezinim rastom.

Ključno za ublažavanje efekata starenja populacije u Kini, moglo bi biti povećanje broja starijih radnika. Također bi trebalo obratiti pozornosti i na doseljavanje koje je u Kini trenutno na zanemarivom nivou. A ključna za sve je – produktivnost.

"Veća produktivnost je Sveti gral. Ali kako je postići? Ulaganje u nove tehnologije bi trebalo pomoći", zaključuje Magnus.

 

Preporuka uredništva