Katar se uspješno opire blokadi

"Kriza? Kakva kriza?" - to je odgovor koji čovjek u Kataru čuje na svakom koraku kada postavi pitanje o posljedicama blokade koju su uvele Saudijska Arabija i s njom povezane arapske zemlje prije godinu i po dana.

To je i odgovor Nasira Alija, jednog katarskog policajca kojega sam srela u jednom supermarketu u Dohi gdje je kupovao krastavce. Onda me pozvao da pogledam police pune sira i mlijeka s jedne klimatizirane farme 60 kilometara izvan grada.

"Što činiti kada nam Saudijci i Emirati zabrane uvoziti robu preko njihovog zračnog prostora? Proizvoditi svoje. Evo, pogledaj", kaže mi. Njegove oči sjaje pune ponosa zbog vlastite proizvodnje. "Nama ničega ne nedostaje."

Skladišta puna slastica

U lipnju 2017. su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein zabranili trgovanje s Katarom i putovanja u tu zemlju. Uz to su zatvorili granice prema njoj kako bi spriječili uvoz robe na koju je zemlja bila upućena. Na to je Doha intenzivirala svoju vlastitu proizvodnju mliječnih proizvoda i mesa i intenzivirala program za osiguranje opskrbe hranom. Za samo nekoliko mjeseci Katar je uspio promijeniti uvozne rute i usmjeriti ih u novu luku Hamad koju je vlada izgradila za više od sedam milijardi dolara.

Panično kupovanje hrane je trajalo nekoliko dana, a onda se situacija smirila. U međuvremenu su skladišta puna argentinske govedine, njemačkog kavijara, iranskog povrća i drugih delikatesa iz cijelog svijeta. "Saudijske proizvode nismo htjeli i ljubazno smo zamolili prodavače da svu takvu robu uklone iz svojih prodavaonica", objašnjava Nasir Ali.

Tim embargom su susjedne države htjele prisiliti Katar da prestane podupirati islamističku organizaciju Muslimanska braća koju Saudijska Arabija i njezine saveznice vide kao terorističku organizaciju. Osim toga su od Katara tražile zatvaranje Al-Jazeere. Toj medijskoj kući se predbacuje da je poticala prosvjede u tzv. arapskom proljeću.

Puni džepovi

Temelj uspjeha katarskog otpora su prije svega prepune državne blagajne. Kada je uvedena blokada, Katar je raspolagao s državnim fondom u kojem je bilo 340 milijardi američkih dolara. To je zemlji omogućilo ne samo da preživi, već i da uloži 200 milijardi dolara u infrastrukturne projekte u okviru Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. Razlog su ogromne rezerve zemnog plina s kojima Katar raspolaže - prema sadašnjim saznanjima treće po veličini u svijetu. Bogatstvo koje je na toj osnovi nastalo omogućilo je naciji koja je sedamdesetih godina prošlog stoljeća bila poznata prije svega po roniocima bisera da postane zemlja s najvećim prihodom po glavi stanovnika na svijetu.

Blokada je doduše imala i negativnih posljedica: pad vrijednosti nekretnina, gubitke državne zrakoplovne kompanije Katar Airways i smanjenje broja turista iz drugih zemalja Perzijskog zaljeva. Ali 18 mjeseci kasnije se zemlja od toga uglavnom oporavila. Prema navodima Međunarodnog monetarnog fonda, katarska ekonomija raste, a u prosincu je rejtinška agencija S&P promijenila svoju procjenu Katara s negativne u stabilnu.

Nove šanse

Ibrahim al-Emadi je član druge najbogatije obitelji u zemlji i nećak ministra financija. On vodi više različitih poduzeća koja se bave opremom bolnica, cyber sigurnošću i trgovinom nekretninama. "Nije nam se ništa bolje moglo dogoditi", kaže al-Emadi. "Ja sada više nisam trgovac, ja sam sada agencija za uvoz." Prema njegovim riječima sada zarađuje 40 posto više nego prije, zato jer više ne gubi na marži posrednika iz Saudijske Arabije ili iz Emirata. Pritom naglašava da, kada zatreba, uvijek pomaže i vlada.

A istovremeno se poticanjem poduzetništva država upustila u velike investicije - prije svega u obrani. Deseci milijardi dolara su potrošeni na najsuvremenije oružje, najavljena je kupovina 36 američkih lovaca tipa F-15, dvanaest francuskih borbenih zrakoplova tipa Rafale i 24 zrakoplova tipa Eurofighter-Taifun. Uz to je započeta gradnja nove baze za ratnu mornaricu, pri čemu bi broj brodova do 2025. trebao biti udvostručen.

Gdje naći vojnike?

No napuniti police trgovina ili potrošiti milijarde za naoružanje - to je jedno. Sasvim je drugi problem kada se radi o povećanju broja vojnika. Samo svaki deveti stanovnik Katara  - dakle, 300.000 od ukupno 2,7 milijuna stanovnika Katara, ima katarsko državljanstvo. Do sada je Doha u velikoj mjeri angažirala vojnike iz drugih zemalja poput Sudana ili Pakistana.

Da bi to promijenila, Vlada je obavezni vojni rok produžila s tri na dvanaest mjeseci, a ženama je omogućeno da se dobrovoljno prijave u vojsku. "To znači da će sada po prvi puta i žene biti u sastavu vojske", kaže Emadi.

Ali najvažnija za obranu Katara je zapravo vojna baza Al-Udeid. Radi se o najvećoj američkoj vojnoj bazi u regiji. Katar je bio vrlo zabrinut kada je američki predsjednik Donald Trump na početku blokade izrazio potporu Saudijskoj Arabiji i čak se okrenuo protiv Katara. Ali Doha je vrlo uspješno lobirala u Washingtonu. Između ostalog je ponuđeno proširenje baze o trošku Katara i izgradnja novih stanova za obitelji oko 10.000 američkih vojnika koji su tamo stacionirani.

Blokada ostaje

Napetosti sa susjedima se 2018. nisu povećale, ali distanca prema njima jest. Prošlog studenog je Katar objavio da kao najmanji član napušta Organizaciju zemalja proizvođača nafte OPEC. Službeno je obrazloženje da se zemlja želi u potpunosti koncentrirati na proizvodnju plina. Ali promatrači vjeruju kako se Doha prije svega želi ukloniti od utjecaja iz Saudijske Arabije.

A sljedeći potez je bio izostanak katarskog emira sa summita zaljevskih zemalja (GCC) u Rijadu. Umjesto njega, Katar je poslao svog ministra. Razlog: katarski emir nije bio uvjeren da Saudijci na tom summitu stvarno žele raspravljati o miru.

Noha Aboueldahab iz Brookings centra  u Dohi smatra da je blokada znatno promijenila odnose Katara prema drugim zaljevskim državama - možda zauvijek. "Proći će puno vremena prije nego se ti odnosi opet počnu popravljati", uvjeren je Aboueldahab. A skandal oko ubojstva saudijskog novinara Džamala Kašogija i umiješanost saudijskog prijestolonaslednika Mohameda bin Salmana u to, jednako kao i kritika zbog sve većeg broja civilnih žrtava u ratu u Jemenu, samo jačaju poziciju Katara. Nasir Ali u supermarketu u Dohi ukazuje: "Nas optužuju da podržavamo teroriste. A što je s Kašogijem?" I na kraju još dodaje: "Saudijci ubijaju svoje vlastite ljude. A mi volimo svog emira."