Karadžić: Od prvog predsjednika RS-a do mita | Politika | DW | 19.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Karadžić: Od prvog predsjednika RS-a do mita

Uoči drugostupanjske presude Radovanu Karadžiću srpska javnost u RS-u uglavnom nije podijeljena o ovom pitanju. Očekuje se oslobađajuća presuda i ponavlja se kako se radi o političkom sudu. No neki misle i drugačije.

Predsjednik „samoproglašene republike unutar Bosne i Hercegovine i naručilac brutalnog etničkog čišćenja”, kako je Radovan Karadžić označen u obrazloženju prvostupanjske presude Haškog tribunala kojom je on osuđen na 40 godina zatvora, je za većinu stanovnika RS-a heroj srpskog naroda. Njega se promatra kao nekoga tko je zaslužan ne samo za stvaranje RS-a već i za opstanak srpskog naroda unutar BiH, nakon raspada bivše Jugoslavije.

Mitska osoba

"Radovan Karadžić je danas, pogotovo za mlađe naraštaje, više mitska osoba nego što je neka ozbiljna politička snaga. Mislim da naslijeđe Radovana Karadžića više ne postoji i da su iluzorne te priče da presuda protiv njega može utjecati na bilo što, pa tako i na eventualni status RS-a”, kaže Danijel Simić. On je novinar i osnivač portala Frontal.rs, te autor knjige “Intervju sa Radovanom Karadžićem”, koja je zapravo skup priča koje govore između ostalog o tome zašto Srbi nisu mogli ili smjeli predati Karadžića Haškom tribunalu.

Nakon svake presude nekome od Srba u Haškom tribunalu pokretala se teza je li i koji je broj tih presuda eventualno potreban da bi netko pokrenuo pitanje statusa RS-a. Dužnosnici ovog entiteta i nakon ranijih presuda, uključujući i prvostupanjsku Radovanu Karadžiću, odbacili su bilo kakvu mogućnost da se ovo pitanje stavi na dnevni red, jer, to je teza, RS ne predstavljaju oni koji su osuđeni već ljudi koji u RS-u žive.

Niederlande Kriegsverbrechertribunal Radovan Karadzic (Michael Kooren/AFP/Getty Images)

Karadžić pred sudom u Haagu

(Ne)odricanje Karadžića

Uoči drugostupanjske presude Karadžiću u Istočnom Sarajevu simbolično počinje s radom bolnica "Srbija”, iako je ceremonija otvaranja održana pred opće izbore prošle godine. Na toj je ceremoniji Milorad Dodik, tada predsjednik RS-a, rekao da Karadžića i ostale iz toga razdoblja ne treba iznevjeriti.

"Sva generacija ljudi koja je tako nesebično uložila sve svoje ideje i živote u temelje RS-a ne smiju da budu iznevjereni. Ne smiju da budu iznevjereni ni prvi naši rukovodioci, poput Karadžića koji je smatrao da Republiku Srpsku, zajedno s ljudima koje je poveo, treba izgraditi kao nezavisnu zemlju. Ne smijemo da se odričemo naših ljudi koji su se odrekli svojih porodica da bi bili vođe i da bi omogućili Srbima da imaju svoju RS”, rekao je tada Dodik.

"Izvršen je genocid”

Međutim, ne razmišljaju tako svi u Republici Srpskoj. Potpredsjednik RS, Ramiz Salkić ne očekuje ništa manje od doživotne kazne za Karadžića kao i da se po svim točkama optužnice proglasi krivim. "Sud je rekao da je izvršen genocid i to niko ne može promijeniti. Karadžić je bio na čelu udruženog zločinačkog poduhvata, a to što se neko u RS identificira s njim, to samo govori o tim ljudima u vlasti. Očekujem kaznu doživotnog zatvora i presudu za genocid u svim gradovima koji mu se stavljaju na teret”.

Organizacije koje okupljaju obitelji žrtava, ali i one Vlade RS, koje se bave istraživanjem ratnih zločina, suglasne su da je Radovan Karadžić udario temelje RS-a i uvjerene da će drugostupanjska presuda biti oslobađajuća. Miodrag Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih, kaže da ako bi se sudsko vijeće vodilo činjenicama, da je oslobađajuća presuda očekivana. Međutim, ne isključuje nijednu opciju s obzirom na sudsku praksu, u kojoj su se, kako tvrdi, vrednovale paušalne ocjene, a ne dokazi.

“Očekujem da će se Sudsko vijeće baviti činjenicama, s obzirom na promjene koje su se tamo dogodile i da će se gospodin Karadžić zajedno s nama 21. ili 22. marta, vratiti u Republiku Srpsku. A ovaj sud se isključivo bavio presudama Srbima, dok sa druge strane imamo oslobađajuće presude ljudima koji su činili zločine nad Srbima”, kaže Kojić navodeći da je veoma značajno pitanje hoće li se sud voditi ranijim presudama i na osnovi njih i dalje na ovakav način utvrđivati praksu prema srpskim optuženicima.

“Nadamo se da se Karadžić vraća u RS”

U udruženju obitelji zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila u RS očekuju također oslobađajuću presudu, ali ne vjeruju da će do toga doći s obzirom da se, kako tvrde, radi o političkoj presudi.

“Sudeći prema dosadašnjoj praksi, ne vjerujem. Da je ova Komisija za Srebrenicu počela s radom recimo godinu dana ranije, možda bi se nešto i moglo očekivati. Ovako ne vjerujem”, kaže Nedeljko Mitrović iz ovog udruženja, ističući da je Karadžić dao nemjerljiv doprinos opstanku RS-a. "Mislim da mi to i ne shvaćamo dovoljno, koliko je on učinio za RS. Međutim, Srbi nekako brzo zaboravljaju i ne vole da cijene zasluge. Ne vrednuje se puno ono što je radio, ali on ima zasluge koje će ostati vječito zapisane u narodu”, kaže Mitrović.

Aktivist iz Prijedora, Sudbin Musić, koji je bio u zarobljeništvu tijekom proteklog rata, kaže da nažalost niko nema satisfakciju od ovih presuda, jer se ništa ne mijenja. "Nemam problem s ljudima iz mog okruženja, s prijateljima drugih nacionalnosti, ali ako će RS gajiti tekovine Radovana Karadžića, onda ide pogrešnim pravcem. Sloboda bi trebala biti zagarantirana svima a u RS, toga danas nema za sve njene građane”, kaže Musić, ističući da ne očekuje mnogo od suda kad je riječ o presudi Karadžiću i da se svi u BiH trebaju okrenuti budućnosti

Sonja Karadžić bez komentara

Općenito, mišljenje većine u RS-u je da ni Haški sud, niti njegov sadašnji nasljednik, nije nikakav sud, već politička organizacija, koja je najviše presuda izrekla Srbima. Za komentar smo pitali i kći Radovana Karadžića, Sonju Karadžić Jovičević, aktualnu potpredsjednicu Narodne skupštine RS-a, ali je rekla da za sada neće davati izjave o ovoj temi.

Milorad Dodik (Klix.ba)

Za Dodika je Karadžić "naš čovjek" koji se žrtvovao za Srbe u Republici Srpskoj

Također, većina smatra da za zločine nad srpskim narodom nema presuda u onoj mjeri u kojoj su činjeni zločini nad njima.  Činjenica je da je okvir RS-a koji danas postoji zajamčen Dejtonskim mirovnim sporazumom i da je teško očekivati da će bilo tko pristati da mijenja takvu strukturu bez suglasnosti, u ovom slučaju Srbije, kao i 1995. godine. Ali to ne znači da neće biti pokretanja pitanja o statusu RS-a unutar BiH i dalje, posebno koristeći presude suda u Haagu, uključujući posebno onu koja se odnosi na genocid nad Bošnjacima u srpnju 1995. godine.

Status RS

"Ako imate ovakvu vlast, koja nije rasčistila sa zločincima, nisu priznali genocid, ako imate optuženo kompletno vojno i političko rukovodstvo, onda se postavlja pitanje moralnih načela i uopće postojanja RS”, kaže Ramiz Salkić.

Gledajući kroz prizmu Radovana Karadžića, danas RS nema njegov odraz, slažu se mnogi i u ovom entitetu, osim činjenice da je on bio njezin prvi predsjednik, ali i na čelu stranke (SDS) koja je danas u stanju u kakvom je iščekivana drugostupanjska presuda njezinom prvom predsjedniku.

"Od rigidnog Karadžića koji je pokušavao izvršiti neku vrstu nacionalne renesanse uz pomoć državnih institucija, uvodeći ekavicu kao službeni izgovor tijekom rata, pa do kćeri koja je narodna zastupnica i koristi latinično pismo u obraćanju svojim biračima - to je danas Republika Srpska, ako uopće možemo praviti bilo kakvu paralelu", smatra Danijel Simić.