Kancelarski kandidati o ulozi Njemačke u svijetu | Politika | DW | 29.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Savezni izbori

Kancelarski kandidati o ulozi Njemačke u svijetu

Mogući nasljednici Angele Merkel na kancelarskoj dužnosti Laschet, Scholz i Baerbock raspravljali su o vanjskoj politici. Razlike je bilo teško uočiti. Ali one postoje. Primjerice kod teme Sjeverni tok 2.

Kancelarski kandidati Laschet, Baerbock i Scholz

Kancelarski kandidati Laschet, Baerbock i Scholz (s lijeva na desno)

Njemački vojnici ranjeni u napadu u Maliju upravo su bili na putu prema vojnoj bolnici u Koblenzu kad su Annalena Baerbock, Olaf Scholz i Armin Laschet u Berlinu raspravljali o njemačkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.

Kancelarska kandidatkinja iz Zelenih i njezini suparnici iz Socijaldemokratske stranke i konzervativne Kršćansko-demokratske unije odazvali su se pozivu Minhenske sigurnosne konferencije MSC i prvog programa njemačke televizije ARD-a kako bi raspravljali o ulozi Njemačke u svijetu. Recimo, bi li bilo bolje držati se po strani u situacijama kad je to opasno, kao u Maliju.

Ne bi, kaže kancelarski kandidat SPD-a Scholz, koji podržava angažman njemačke vojske u inozemstvu. „I u budućnosti će biti velika zadaća da na to budemo spremni", kaže Scholz. Baerbosk i Laschet se tomu nisu suprotstavili, iako bi kandidatkinja Zelenih htjela da se izobrazbom malijskih vojnika okonča angažman njemačkog Bundeswehra.

Kancelarski kandidati s novinarkom Tinom Hassel i šefom MInhenske sigurnosne konferencije Wolfgangom Ischingerom

Kancelarski kandidati s novinarkom Tinom Hassel i šefom MInhenske sigurnosne konferencije Wolfgangom Ischingerom

Kod brojnih vanjskopolitičkih pitanja mogući nasljednici Angele Merkel imaju vrlo slična stajališta. Svi troje podržavaju međunarodne ugovore i organizacije, žele aktivniju ulogu Njemačke u svijetu, i time se kreću smjerom koji je provođen i u vrijeme Angele Merkel. Primjerice glede jačanja Europske unije. Svi troje se namjeravaju zauzeti oko toga da pojedine članice EU-a ne mogu ubuduće blokirati važne vanjskopolitičke odluke.

Uskratiti novac Orbánu?

U posljednje vrijeme se Mađarska pobrinula da EU ne osudi Peking zbog ukidanja demokratskih načela u Hongkongu. Laschet, Baerbock i Scholz bi htjeli do 2025. onemogućiti takav veto. Ukidanje načela jednoglasnosti njemački političari zahtijevaju već desetljećima, ali to nije na vidiku.

Kako Nijemci ocjenjuju vanjskopolitičke kompetencije troje kancelarskih kandidata

Kako Nijemci ocjenjuju vanjskopolitičke kompetencije troje kancelarskih kandidata

Kako se dakle odnositi prema teškom partneru kao što je mađarski premijer Viktor Orban? Kod toga pitanja su se pokazale najveće razlike između troje kancelarskih kandidata. Dok bi Scholz i Laschet bili uglavnom pasivni, Baerbock bi krenula u ofenzivu. Kao reakciju na mađarski zakon koji diskriminira ljude na temelju njihove seksualne orijentacije ona bi Mađarskoj što prije ukinula dodjelu novca iz EU-a. „To ne može ići tako, ne možemo kršiti naše vlastite vrijednosti", kaže šefica Zelenih.

Bez iskustva u nekoj vladi

Ukupno gledano Baerbock je od ovih troje kandidata izgledala najborbenije. I njezini suparnici priznaju joj „idealizam" i „angažman". Ali, kandidatkinja Zelenih ima jedan problem: prema jednom ispitivanju javnog mnijenja, koje je provela Zaklada Körber, više povjerenja na međunarodnoj pozornici Nijemci imaju u Lascheta i Scholza.

Nora Müller

Nora Müller

Baerbock ima, istina, jako puno vanjskopolitičkih kompetencija i iskustva, kaže Nora Müller, šefica berlinskog ureda Zakalde Körber u razgovoru za DW. „Ali ona još nikad nije bila u nekoj vladi. Za razliku od Olafa Scholza koji ima puno vanjskopolitičkog iskustva kao ministar financija ili Armina Lascheta koji je predsjednik vlade po broju stanovnika najveće njemačke pokrajine i s brojnim vezama na razini Europe."

Baerbock bliska Bidenu

Annalena Baerbocke je nastojala pokazati jasna stajališta prema autokratima. Ona zahtijeva obustavu uvoza kineske robe koja je nastala uz prisilni rad ujgurske manjine. Laschet i Scholz se u vezi s Kinom zalažu za „promjenu kroz približavanje", kao što je to 1960-ih i 1970-ih prakticirao savezni kancelar Willy Brandt u odnosu prema Sovjetskom Savezu i istočno-europskim zemljama.

Prof. Gunther Hellmann, Universität Frankfurt

Gunther Hellmann

U oštrijoj retorici prema autokratima frankfurtski politolog Gunther Hellmann vidi moguću bliskost Annalene Baerbock s američkim predsjednikom Joeom Bidenom. „To je najjasnije pokazalo kod teme Sjevernog toka 2", kaže Hellmann u razgovoru za DW.

Plin kao moguće sredstvo pritiska

Baerbock kao i Biden zahtijeva obustavu izgradnje drugog plinovoda ispod Baltičkog mora, kroz koji bi već uskoro mogao poteći ruski plin. Ona strahuje da bi ruski predsjednik Vladimir Putin tako mogao napraviti veći pritisak na Ukrajinu preko koje je dosad djelomice išao ruski plin prema zapadu Europe. Gradnja tog plinovoda je trenutno najvažnija sporna točka između Berlina i Washingtona.

„Sjeverni tok 2 je u višestrukom smislu i šifra za ukupno ophođenje s Rusijom", kaže Nora Müller iz Zakalde Körber. „Ali, to pokazuju naše brojke, Zeleni tu nemaju većinu Nijemaca na svojoj strani. Građani Savezne Republike razmjerno pozitivno i s odobravanjem gledaju na taj projekt."

Ruski brod Fortuna kod Wismara

Gradnja Sjevernog toka se nastavlja

Kandidati CDU-a i SPD-a žele pustiti taj plinovod u pogon. Ali, „to ne smije ići na štetu Ukrajine", kaže Laschet. „I ako se predsjednik Putin ne bi držao toga pravila u upotrijebio to protiv Ukrajine, transport plina se može obustaviti u svakom trenutku i nakon što je plinovod pušten u promet."

Trenutno se između Berlina i Washingtona ponovo intenzivno pregovara o kompromisu u vezi sa Sjevernim tokom 2. Politolog Hellmann pretpostavlja da bi rezultat trebao biti postignut do posjeta savezne kancelarke Merkel Washingtonu 15. srpnja. Tada će se zacijelo razgovarati i o cilju NATO-a o izdvajanju dva posto BDP-a za vojsku.

Dosad Njemačka za obranu izdvaja oko 1,56 posto BDP-a. Laschet i Scholz namjeravaju povećati taj iznos u smjeru dva posto. Baerbock ne želi reći nikakvu brojku, ali se i ona zalaže za bolju spremnost Bundeswehra za obavljanje svojih zadaća.

„Svi troje kandidata imaju puno toga zajedničkoga glede konsenzualne njemačke vanjske politike", kaže politolog Hellmann. Osim toga oni nisu potpuno neiskusni u međunarodnoj politici, kao što je bio primjerice Donald Trump. Zato barem njemački partneri u svijetu mogu opušteno očekivati savezne izbore 26. rujna ove godine.

Čitajte nas preko DW-aaplikacije za Android

Preporuka uredništva