Kako se financira svjetski terorizam? | Priča dana | DW | 28.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Kako se financira svjetski terorizam?

Stručnjaci i političari u Parizu raspravljaju o mogućnostima prekidanja tokova novca međunarodnih terorističkih organizacija. Teroristi pak pokazuju veliku kreativnost i pronalaze nove izvore financiranja.

Syrien IS brennende Ölquelle (Getty Images/J. Moore)

Nafta je bila glavni izvor prihoda IS-a u Iraku i Siriji

Udarite na njihove izvore prihoda – zaustavite trgovinu bjelokosti! Kada je 2013. postalo poznato da se somalijska teroristička organizacija Al-Shabab uglavnom financira ilegalnom trgovinom bjelokosti, činilo se kao da je pronađen način, kako se efikasno boriti protiv terorizma. Zaključak se činio očiglednim: zaustavi li se ta trgovina, džihadistički izazov će biti u najmanju ruku djelomično savladan. Tada je američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton borbu protiv trgovaca bjelokosti proglasila sastavnim dijelom rata protiv terorizma. Tek kasnije je postalo jasno da se na ovaj način doduše mogu poduzeti mjere protiv Al-Shababa - ali ne i protiv Al Kaide ili "Islamske države" (IS) u Iraku i Siriji. Razlog je jednostavan: tamo nema slonova, pa onda ni prodaja bjelokosti tu ne igra nikakvu ulogu.

Ova anegdota sadrži neke pouke za borbu protiv terorizma i blokiranje financijskih tokova koji omogućavaju njegovo postojanje. Jedna od najvažnijih spoznaja je da se terorističke organizacije ugnježđuju u ekonomske strukture mjesta i regija u kojima operiraju. Al-Shabab prodaje bjelokost iz istočne Afrike, talibani proizvode i krijumčare opijum, a IS je u Iraku prodavao naftu sve dok je kontrolirao tamošnja naftna polja. Za terorističke organizacije koje djeluju u zapadnoj Africi je važna trgovina dijamantima, a u Sahelu trgovina cigaretama igra značajnu ulogu.

Rupe u međunarodnom financijskom sustavu

Do sada su zapadne zemlje u prvom redu pokušavale presjeći kanale transfera novca terorističkih organizacija. No u tome su one tek djelomice uspješne, piše ugledni stručnjak za terorizam Peter Neumann u eseju za dvomjesečno izdanje njujorškog časopisa Foreign Affairs. To nije iznenađujuće, piše on i dodaje da je povezanost određenih osoba sa terorističkim mrežama u pravilu teško slijediti ili dokazati. Bankovni računi se u pravilu otvaraju na imena ljudi koji u ovom slučaju služe samo kao figure i najčešće su pripadnici nižih organizacijskih razina.  A ti ljudi ni bankama ni vlastima nisu poznati kao teroristi.

Kenia Elfenbeinhandel (Reuters/T. Mukoya)

Borba protiv lovokradica je u Keniji i borba protiv terorizma

Osim toga, piše Neumann, banke nisu u mogućnosti svaku pojedinačnu transakciju kontrolirati i provjeravati ima li ona terorističku pozadinu. A uz to se većina financijskih transakcija terorista i ne odvija preko globalnog financijskog sustava. Umjesto toga, džihadisti se u mnogim arapskim zemljama koriste Hawwala sustavom, koji je tamo popularan i omogućava prijenos novca putem pouzdanih posrednika. Džihadisti moraju koristiti pukotine u međunarodnom financijskom sustavu, rekao je jednom Bin Laden. "A sustav Hawwala nije pukotina, to je pravi kanjon", rekao je sada pokojni šef Al Kaide.

Zbog toga, predlaže Neumann, financijske izvore terorista bi se moralo začepiti sasvim drugačijim sredstvima: stanovništvu bi sve manje isplativo trebalo izgledati upuštanje u kriminalne poslove, koji su osnova za poslovanje terorista. "Pomaganje razvoja, poboljšanje lokalne uprave, borba protiv korupcije: sve ovo će biti mnogo važnije u budućnosti nego sprječavanje terorista da koriste međunarodni financijski sustav", napisao je Neumann u Foreign Affairsu.

ISIS / Mossul / Kämpfer (Reuters)

Kontrola teritorije znači i financijsku moć

Integriranje u lokalne ekonomije

Trgovina pripadnika Al-Shababa s bjelokosti ukazuje na jedno drugo načelo terorističke ekonomije: ako neka teroristička organizacija kontrolira neki teritorij, njeni prihodi se povećavaju. To uvjerljivo pokazuje povijest IS-a. Od kraja 2013. je ta organizacija kontrolirala sve veća područja u Siriji i Iraku, što je dovelo i do povećanja prihoda. Ako je 2013. IS raspolagala sa nešto manje od 500 milijuna dolara, već naredne godine je njen prihod iznosio više od 1,9 milijardi američkih dolara.

Tokom te godine, IS je kontrolirala područje na kojem je živjelo šest do osam milijuna ljudi. S jedne strane, time je Islamska država bila u mogućnosti doći u posjed imovine banaka, a imala je i nesmetan pristup imovini manjina i svih koji su napustili taj teritorij. S druge strane, IS je mogla prikupljati porez, carine i dadžbine te naplaćivati novčane kazne.

Sve ovo je, zajedno sa poslovima s naftom i donacijama bogatih simpatizera sa, primjerice, Arapskog poluotoka, dovelo do toga, da je bogatstvo IS-a izrazito brzo raslo. Međutim, ono je isto tako brzo ponovo splasnulo, nakon što su arapske i zapadne sile ponovo zauzele okupirane teritorije i protjerale IS. Tako je primjerice u 2016. godini, nakon vojnih udara međunarodnog vojnog saveza, IS raspolagao sa „samo" nešto više od milijardu dolara.

Libanon Hisbollah Anhänger (Getty Images/AFPM. Zayyat)

Iran je najvažniji strateški saveznik Hisbolaha - i najvažniji financijer

Najbogatija teroristička organizacija 

Uz kontrolu manje ili veće teritorije, veliku ulogu imaju i dobrovoljna financijska davanja bogatih simpatizera. U siječnju ove godine poslovni magazin Forbes je napravio listu najbogatijih terorističkih organizacija, zajedno sa detaljnom analizom. Na prvom se mjestu našao šiitski Hezbolah. On u velikoj mjeri profitira od nuklearnog sporazuma, koji je Iran u ljeto 2015. sklopio sa zemljama članicama Vijeća sigurnosti i Njemačkom. Ukidanje sankcija omogućilo je novi dotok novca u Iran, a to je pak omogućilo Teheranu da se uključi u dijelove sirijskog rata i naoružava Hezbolah. Prije samo nekoliko godina ova organizacija je bila u posjedu bogatstva od oko 200 milijardi dolara, no u međuvremenu je ono splasnulo na "tek" 1,1 milijardu.

Uz to se Hezbolah, nakon što je to ostvario u lokalnim kriminalnim strukturama, odavno uključio i u globalne strukture. Američka agencija za borbu protiv droge (DEA) uspjela je pokazati da je ova šiitska teroristička organizacija još od 80-tih godina održava stabilne odnose sa proizvođačima droge i krijumčarima u Južnoj Americi. Prihod za pobožne borce - Hezbolah u prijevodu znači "Božja stranka" - procjenjuje se na nekoliko stotina milijuna dolara godišnje. Njegovi pripadnici su također aktivni u međunarodnoj trgovini nekretninama, kao i na tržištu polovnih automobila.

Kolumbien Kokain beschlagnahmt in Bogota (picture-alliance/dpa/colprensa)

Droga je za teroriste važan izvor financiranja

Na drugom mjestu su talibani. I oni su veliki dio svog bogatstva prikupili zahvaljujući uzgoju i proizvodnji droge. U međuvremenu, prostor koji oni kontroliraju i na kome se proizvodi opijum zauzima veću površinu od područja na kojima se uzgaja koka u Latinskoj Americi. Prihodi od ruda, otmice, te donacije pristalica, dopunjavaju njihov poslovni model.

Proboj u digitalni svijet

No poslovi se mogu praviti ne samo u fizičkom, već i u virtualnom prostoru. U kolovozu su američke agencije za sigurnost razotkrile širom svijeta rasprostranjenu financijsku mrežu kroz koju je IS organizirala prebacivanje svojih sredstva za džihad u Sjedinjenim Državama. Uz to su terorističke organizacije spoznale nove mogućnosti koje im se otvaraju. "Korištenjem kripto-valuta i Darkneta terorističke organizacije su u došle u poziciju razvijati kreativne načina zarade", kaže Joseph Fitsanakisn, sigurnosni stručnjak sa Sveučilišta Coastal Carolina. "Recimo oni prodaju nezakonito snimljenu muziku, filmove i video igre, kao i falsificirane brendirane proizvode, poput odjeća, elektronski i farmaceutski artikli, te falsificirane ulaznice za sportske događaje i koncerte".