Kako je rumunjski predsjednik Johannis prokockao svoj imidž | Politika | DW | 16.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Kako je rumunjski predsjednik Johannis prokockao svoj imidž

Rumunjski predsjednik Klaus Johannis pripadnik je njemačke manjine u toj zemlji. Ali u posljednje vrijeme se nacionalističkom retorikom obračunava s mađarskom manjinom. U tijeku je opasna borba za glasove.

Klaus Johannis bi zapravo trebao biti po svemu različit šef države od većine u središnjoj Europi i na Balkanu. Rumunjski predsjednik je pripadnik njemačke manjine u Transilvaniji. Na vlasti je od 2014. godine, prošle godine je osvojio i drugi mandat, a ove godine dobio glasovitu Karlovu nagradu koju njemački grad Aachen dodjeljuje za posebne doprinose europskom jedinstvu.

Ovih tjedana je Johannis prokockao politički imidž kada se priklonio jednom od najupornijih narativa rumunjskih nacionalista - krajem travnja je optužio najjaču oporbenu stranku u zemlji, Socijaldemokrate, da s predstavnicima mađarske manjine rade na pripajanju Transilvanije Mađarskoj. Diskretno je optužio i mađarskog premijera Viktora Orbana da vuče konce iz pozadine.

Johannisovo priopćenje je okrunjeno parodiranjem mađarskog pozdrava - obraćanje je počeo tako što je na mađarskom poželio "dobar dan" oporbenim socijaldemokratima.

Snimka Johannisovog priopćenja uzburkala je političku scenu u Rumunjskoj i Mađarskoj. Ovo je više od osobnog rušenja tabua rumunjskog predsjednika koji je do sada važio kao zagovornik liberalne demokracije. Johannis je u ionako napetoj rumunjskoj unutarnjoj politici pokrenuo staru nacionalističku temu.

Posljedice za komplicirane odnose Budimpešte i Bukurešta mogle bi biti ogromne. Kakvo-takvo razumijevanje dviju susjednih zemalja jedan je od stupova stabilnosti u regiji.

Predizborni manevar

Johannisov istup je službeno bio uperen protiv prijedloga autonomije pokrajine Sekelja, na istoku Transilvanije, koji većinski nastanjuju Mađari. Godinama zastupnici Demokratskog saveza Mađara u Rumunjskoj ponovo podnose sporni prijedlog zakona o autonomiji i godinama uvjerljiva većina u parlamentu taj zakon odbacuje. To je jedna od rutina rumunjske političke scene i rijetko kada izaziva pozornost medija.

Orbanova Vlada godišnje šalje desetke milijuna eura u Transilvaniju tamošnjoj manjini

Orbanova Vlada godišnje šalje desetke milijuna eura u Transilvaniju tamošnjoj manjini

Međutim, krajem travnja je prijedlog zakona "prešutno" prošao kroz Donji dom rumunjskog parlamenta. Naime, po zakonu, prijedlog se automatski prihvaća ako istekne određeni rok, a da parlament ne održi plenarnu raspravu o toj temi. Poznavatelji prilika vjeruju da je u pitanju bio propust - usred usijane rasprave o raznim drugim pitanjima, zaboravilo se na rok za raspravu o ovom zakonu.

Klaus Johannis je pak "prešutni" prolaz zakona označio kao tajni separatistički scenarij u kojem sudjeluju i rumunjski socijaldemokrati PSD. Za tu tvrdnju nije ponudio nikakve dokaze. Od početka je bilo jasno da od autonomije za Sekelj neće biti ništa i da će Gornji dom parlamenta, koji se mora izjasniti, odbaciti prijedlog zakona.

Međutim, Johannis je namirisao politički profit. On je u bliskim odnosima sa Nacionalno-liberalnom strankom (PNL) premijera Ludovika Orbana koji nema stabilnu većinu u parlamentu. Izbori slijede krajem ove ili početkom iduće godine, te se i Johannis i Ludovik Orban nadaju apsolutnoj većini za PNL.

Još prije nekoliko mjeseci su ispitivanja javnog mnijenja izgledala dobro za njihove planove. No pandemija je sve promijenila. Mnogi građani su ljuti na Vladu i smatraju da su njezine reakcije u krizi bile kaotične. Popularnost PNL-a je osjetno pala.

Opasne igre

Tu u igru u Rumunjskoj obično ulazi "mađarska karta", često viđena u kampanjama. Obično se svodi na optužbu da Mađarska ponovo želi prigrabiti Transilvaniju koja pripada Rumunjskoj od kraja Prvog svjetskog rata. Oko 1.500.000 Mađara koji žive u Rumunjskoj i njihovi politički predstavnici često su cilj napada kao "peta kolona" i "izdajnici".

Po tom scenariju je prije tri desetljeća skoro izbio građanski rat u Transilvaniji. Od tada je, doduše, narativ protiv Mađara pomalo izgubio snagu u rumunjskoj politici, ali je ostao dio propagandnog arsenala, kad zatreba.

Demonstracije za autonomiju Mađara u Rumunjskoj (2013.)

Demonstracije za autonomiju Mađara u Rumunjskoj (2013.)

Perverzno u ovoj epizodi je što su za "zavjeru" s Mađarima optuženi upravo socijaldemokrati, čije je razdoblje vladavine bilo obilježeno nacionalizmom i protumađarskim kampanjama. I drugo, što je na meti socijaldemokrata kao pripadnik njemačke manjine bio i sam Klaus Johannis koji je ranije osuđivao huškanje protiv manjina u zemlji.

Analitičari kažu da je Johannis popustio pod pritiskom da se pokaže kao "dobar rumunjski rodoljub". Ali, ovo mu nije prvi put da povlači "mađarsku kartu".

Početkom 2016. je Johannis povukao državni orden dodijeljen mađarskom svećeniku i sadašnjem europarlamentarcu Lászlu Tökésu, koji važi kao pokretač revolucije kojom je svrgnuta Ceausescuova diktatura. Kampanju protiv Tökésa, uz sulude optužbe za separatizam, pokrenuli su tada socijaldemokrati iz PSD-a, među kojima je bila i kasnija povjerenica Europske komisije Corina Crețu.

Provokacije iz Budimpešte

Johannis se sada diskvalificirao kao europski političar, piše poznati liberalni odvjetnik Péter Eckstein-Kovács, i sam Mađar iz Transilvanije. Borac za ljudska prava Gabriel Andreescu smatra da predsjednik Johannis otvara put "fatalnom otuđenju mađarske zajednice u Rumunjskoj". "Umjesto da utječe na to da se Mađari u Rumunjskoj osjećaju kao kod kuće, rumunjska država ih desetljećima tlači i ponižava", piše Andreescu. "Danas je rumunjska država u mnogome izgubila kontrolu nad životom Mađara u Transilvaniji."

Velik utjecaj na Mađare u susjednoj državi ima mađarski premijer Viktor Orban. Njegova Vlada godišnje šalje desetke milijuna eura u Transilvaniju kao vid podrške tamošnjoj manjini. Orban računa na glasove Mađara iz regije od kojih mnogi imaju mađarsko državljanstvo. Ovog puta je mađarski premijer najprije čudnovato suzdržano reagirao na Johannisov ispad. No zatim je na Facebook postavio fotografiju povijesnog globusa koji prikazuje "Veliku Mađarsku" u granicama od 1918., s dijelovima današnje Hrvatske, Rumunjske, Srbije i Slovačke.

Ta znakovita objava izazvala je ogorčenje u regiji. Parlament u Bukureštu je odmah odgovorio proglasivši velikom većinom 4. lipnja za nacionalni Dan sjećanja. To je dan kada je Mađarska Trianonskim ugovorom iz 1920. izgubila Transilvaniju.

U Mađarskoj se od 2010. taj dan obilježava kao Dan zajedništva svih Mađara u svijetu. I stoljeće poslije Trianona tema je za mnoge Mađare i dalje bolna.

Pogledajte video 03:10

Zbog uspješnosti izabran za predsjednika

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic