Kada se svakodnevica pretvori u noćnu moru… | Politika | DW | 25.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Nasilje nad ženama

Kada se svakodnevica pretvori u noćnu moru…

Svaka dva i pol dana neki muškarac u Njemačkoj ubije svoju (bivšu) partnericu. Nasilje prema ženama je u porastu. Kako ga suzbiti? To je pitanje na koje će morati odgovoriti nova vlada u Berlinu.

"Partner ju je pretukao i zadavio", "Suprug teško zlostavljao svoju ženu", "Bivši partner s 18 uboda ubio liječnicu": to su neki od naslova koji daju naslutiti koliko je opasno nasilje nad ženama u Njemačkoj. A to nasilje svakodnevni život brojnih žena pretvara u noćnu moru. Žrtve nasilja u partnerskim odnosima su i muškarci, ali su žene ipak iznadproporcionalno zastupljene u rubrici „žrtve". 

Po aktualnoj statistici Savezne kriminalističke policije (BKA), u protekloj godini je registrirano 119.164 žrtava nasilja ženskog spola, te 28.867 muškaraca. Dakle, 80,4% žrtava nasilja u obitelji ili u partnerskim odnosima su žene. U prošloj godini je bilo 114.903 ženskih žrtava nasilja. Pod pojmom „nasilje u partnerskim odnosima" podrazumijeva se seksualno zlostavljanje, stalking ili oduzimanje slobode, pa sve do ubojstva ili ubojstva iz nehaja. Statistički gledano, u Njemačkoj policija svaki dan registrira po jedan pokušaj ubojstva osoba ženskog spola.

Ekstremne dimenzije nasilja

Po novim istraživanjima svaka dva i pol dana neki muškarac u Njemačkoj ubije svoju (bivšu) partnericu. U 2020. godini ubijeno je 139 žena i 30 muškaraca. U godini ranije – 117 žena i 32 muškarca. To je tužna bilanca koja posebno tišti upravo na Međunarodni dan (25.11.) borbe protiv nasilja nad ženama.

"Ne smijemo to više dozvoljavati. Moramo se tome jasno suprotstaviti", rekla je tehnička ministrica obitelji Christine Lambrecht (SPD) na predstavljanju izvještaja BKA u utorak u Berlinu. Ono što je posebno zabrinjava je porast stope nasilja.

Christine Lambrecht

Christine Lambrecht

Lambrecht se požalila da se zločine često bagatelizira. "Kad čujem da netko kaže kako je to obiteljska tragedija kad neki partner ili bivši partner ubije ženu i dijete, onda mi se diže kosa na glavi. To nije obiteljska tragedija. Za mene je obiteljska tragedija kada majka troje djece umre od raka. A kad partner ili bivši partner ubije ženu i dijete, ili se prema njima odnosi nasilno, to nije ništa drugo nego čin nasilja. I tako ga se mora i nazvati”, pojasnila je Lambrecht.

Za one zločine kod kojih se ženu ubije zato što je žena (odnosno zbog njezinog spola), u Njemačkoj se sve češće koristi pojam „femicid”. Femicidi ipak nisu zasebno definirano kazneno djelo. BKA od 2015. objavljuje godišnji izvještaj o „ubojstvima u kontekstu partnerskih odnosa”, tako se femicide naziva službeno. A njihov broj neznatno oscilira. Za sada je najveći broj femicida registriran 2015. (155 žrtava). No, BKA ne istražuje što je bio motiv tih zločina.

Nasilje tijekom lockdowna

Stvarni razmjeri nasilja nad ženama nisu poznati. Mnoge se žene jednostavno boje otići na policiju, one strahuju da im tamo neće vjerovati. Po nekim studijama, kako kaže šef BKA Holger Münch, stvarni broj nekih delikata bi mogao biti i za 90% veći od onih registriranih.

Po Münchovim navodima, tijekom korona-lockdowna nije zabilježen upadljiv porast broja nedjela koje je registrirala policija. Ali on ipak računa s povećanjem stope nasilja koje se ne prijavi. Iz organizacije „Nasilje protiv žena", koja žrtvama nasilja nudi i telefonsku pomoć, kažu da je tijekom pandemije uočen znatan porast broja slučajeva u kojima je žrtvama nasilja bilo potrebno savjetovanje.

"Stanje je ozbiljno", upozorava Lina Stotz iz organizacije za pomoć ženama "Terre des Femmes Deutschland" u razgovoru za DW. I ističe: " Nasilje postoji u svim društvenim slojevima, neovisno od primanjima, zanimanju ili podrijetlu.”

A što su razlozi? Često se iza nasilja u partnerskim vezama skriva poriv za demonstracijom moći, „dakle cilj uglavnom muških partnera je da kontrolira svoju partnericu, da on određuje o onome što se nje tiče", dodaje Stotz. Mnogi se femicidi događaju upravo nakon raskida veze ili „onda kada se žene žele povući iz neke veze, pa ih njihov partner premlati, često i sa smrtnim posljedicama, zato što imaju osjećaj da im se otima nešto čime oni, kako vjeruju, imaju pravo raspolagati."

Istanbulska konvencija

U veljači 2018. u Njemačkoj je na snagu stupila Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, poznatija pod imenom „Istanbulska konvencija". To je, globalno gledajući, bio prvi pravno obvezujući ugovor s ciljem borbe protiv nasilja nad ženama u partnerskim i drugim odnosima. Konvencija je potpisana 2011. u Istanbulu. Njome se predviđa da u ustave zemalja koje su ratificirale Konvenciju uđe odredba o ravnopravnosti spolova, a cilj je poboljšanje situacije u kojoj se nalaze žene – uz pomoć prevencije, obrazovanja, programa pomoći i kaznenog progona.

Od usvajanja Konvencije u Njemačkoj je dosta toga postignuto, ima napretka, kaže stručnjakinja organizacije Terre des Femmes: "Nakon ratifikacije je savezna vlada instalirala telefonsku liniju za pomoć žena s područja cijele zemlje, pomoć je preko nje dostupna 24 sata na dan i na brojnim jezicima”, kaže Stotz. Osim toga je BKA počeo raditi godišnje izvještaje o razini nasilja u partnerskim odnosima. „Nažalost mnogi aspekti Konvencije nisu u dovoljnoj mjeri, odnosno nisu uopće primijenjeni u praksi”, žali se ona.

Stotz se nada da bi (moguća) buduća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a mogla inicirati poboljšanja. Za zaštitu žena u Njemačkoj „bi se moralo kreirati najmanje 14.000 novih mjesta u sigurnim kućama”, kaže ona. Osim toga bi se, u składu s Istanbulskom konvencijom, trebalo uvesti obvezujuće protokole zaštite žena, odnosno programe dodatne kvalifikacije pravosudnih i policijskih djelatnika. „To je važno kako bi žrtve imale osjećaj da se mogu obratiti policiji za pomoć i da mogu računati s poštenim postupkom. Nažalost još uvijek prečesto imamo situacije u kojima se njima ne pomaže na adekvatan način”, kritizira Stotz.

Prosvjed u Berlinu protiv nasilja nad ženama

Prosvjed u Berlinu protiv nasilja nad ženama

Neravnopravnost žena i muškaraca

Usprkos ogromnom napretku u posljednjih 20 godina, još uvijek se nije uspjelo u značajnijoj mjeri smanjiti količinu nasilja protiv žena, rezimira sociologinja Monika Schröttle iz Instituta za empirijsku sociologiju (IfeS) u Nürnbergu. „Nije se puno promijenilo u odnosu spolova. Još uvijek se muškost povezuje s nasiljem, ne prihvaća se ravnopravnost. Imali smo jako dugo saveznu kancelarku, ali još uvijek muškarci i žene ne agiraju na istoj razini”, tvrdi Schröttle u razgovoru za DW.

Ona je utemeljiteljica "European Observatory on Femicide", europskog centra koji se bavi prikupljanjem i analizom femicida u Europi. Schröttle tvrdi da je Španjolska jedina zemlja u Europi u kojoj je zabilježen „decentan pad broja femicida”. Po njoj je jedan od razlog za takav razvoj i činjenica da su Španjolci reformirali zakonodavstvo, tamo se naime nasilje nad ženama tretira kao nasilje koje je povezano sa spolom žrtve, a to se po njezinim riječima održava i na način na koji društvo percipira femicide. Mogu li mlade generacije u Njemačkoj pomoći da se ubrza raspad patrijarhalnih struktura? „Postoji nada kod mlađih muškaraca i žena, pogotovo u alternativnim krugovima. Na primjer u pokretima poput Fridays for Future, gdje mladi i muškarci pokazuju da žele drugačiji odnos između spolova. Mislim da postoji potencijal za promjene."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva