Kada će doći cjepivo? Ovisi o tomu gdje živite… | Panorama | DW | 15.12.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

COVID 19

Kada će doći cjepivo? Ovisi o tomu gdje živite…

Dok su bogate zemlje sebi već osigurale dovoljno cjepiva, ostatak svijeta bi mogao još čekati godinama na imuniziranje cjelokupnog stanovništva. Projekt COVAX tu pomaže, ali ne može odlučujuće ubrzati stvari.

U siromašnim zemljama sljedeće godine cjepivo protiv korone moći dobiti samo deset posto stanovnika jer su najbogatije zemlje već prigrabile većinu ampula – tvrdi „Narodna savez za cjepiva“, ali i mreža drugih uglednih organizacija među kojima su Amnesty International i Oxfam.

Najveći zapadni proizvođači cjepiva poput Astra Zenece, Pfizera i Moderne procjenjuju da bi do kraja 2021. godine moći proizvesti 5,3 milijardi doza cjepiva. Klinička testiranja pokazuju da bi jedna osoba trebala primiti dvije doze cjepiva – dakle, cjelokupna proizvodnja bi, ako sve bude u redu s cjepivima, bila dovoljna tek za trećinu svjetskog stanovništva.

Kritičari kažu da su bogati kupili dovoljno doza cjepiva da svoju cjelokupnu populaciju mogu cijepiti više puta, i da tako blokiraju pristup onim siromašnim. Jedna od kritika je i da su proizvođači cjepiva stavili profit iznad zdravlja.

Kanada ide na sigurno

Bogate nacije čine 14 posto ukupne svjetske populacije i, kako se izvještava, otkupile su 53 posto cjepiva koje najviše obećavaju. Recimo, prema navodima kanadske Vlade, ta zemlja je osigurala više od 414 milijuna doza kod sedam različitih kompanija. Ali, kanadska vlada je također priopćila da će „svi kandidati za cjepivo morati proći pretklinička i klinička ispitivanja“.

„Zdravstvene službe Kanade će nastaviti provjeravati dokaze o sigurnosti, efikasnosti i kvaliteti proizvodnje za svako cjepivo čim bude dostupno te odlučiti hoće li biti odobreno da se određeni proizvod koristi u Kanadi“, priopćeno je.

Doduše, ako samo jedan od tri vodeća proizvođača bude imao dovoljno dobro cjepivo – Kanada se već osigurala jer je od svakog od ta tri poručila po 76 milijuna doza. To točno odgovara stanovništvu Kanade koje broji oko 38 milijuna stanovnika.

Siromašni na čekanju

Infografik Covax Abkommen EN

Zemlje prema COVAXU

„Na temelju trenutnog uzorka, predviđa se da do 2023. ili 2024. neće biti dovoljno cjepiva da se pokrije cijela svjetska populacija", poručuje Duke Global Health Innovation Center.

Menadžerica za zdravstvenu politiku Oxfama Ann Marriott dramatično je poručila: „Ako se nešto drastično ne promijeni, proći će godine dok milijarde ljudi širom svijeta ne dobiju sigurno i efikasno cjepivo protiv covida 19."

Kako sada stvari stoje, i siromašnije zemlje bi mogle dobiti pristup cjepivima, ali svakako bi mogle proći godine dok se to ne dogodi.

Jer, sustav COVAX pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije okuplja 172 države, od kojih će 80 same financirati cjepiva i uz to podržati ostale 92 države u nabavci. Cilj je da se osigura dvije milijarde doza za rizične grupe do kraja iduće godine. Dugoročno, COVAX bi trebao osigurati dovoljno cjepiva za 20 posto populacije u siromašnijim zemljama, dok bogatije mogu same kupiti i više od toga.

Pfizer i Biontech su izrazili zanimanje za sudjelovanje u projektu COVAX, a oksfordska Astra Zeneca je obećala da će 64 posto cjepiva ustupiti zemljama u razvoju. Europska unija je također objavila da će podržati projekt s 500 milijuna eura. Pa ipak, to će sve potrajati godinama.

Profit važniji od zdravlja?

Pakistan Covid-19 | Tests in Islamabad

Kada će cjepivo biti dostupno i siromašnijim zemljama?

Postoji mnogo kontradiktornih informacija o tome žele li proizvođači cjepiva samo napuniti džepove ili ipak pokušavaju učiniti nešto za zdravlje ljudi. Sve ovisi od toga koga pitate.

„Narodni savez za cjepiva", koji stoji iza nedavnih medijskih napisa o nejednakosti u pristupu cjepivima, bio je jasan po pitanju zahtjeva prema proizvođača cjepiva. U njemu se kaže da „ne smije biti monopola na cjepiva, tretmane i testove, da se cjepiva moraju masovno proizvoditi, distribuirati pošteno i učiniti dostupnim ljudima u svim zemljama besplatno".

Ideja je da farmaceutske kompanije i istraživački centri stave na raspolaganje svoju intelektualnu imovinu kako bi se cjepiva mogla proizvoditi u svim dijelovima svijeta. U osnovi se ide k tomu da sva cjepiva budu pristupačna za proizvodnju bez naplate licence.

Organizacija Liječnici bez granica su priopćili da bi Astra Zeneca, bez obzira na to što se obvezala da neće zarađivati na cjepivima „tijekom pandemije", ipak mogla podići cijene već u srpnju sljedeće godine.

Izvršni direktor Astra Zeneca Pascal Soriot je rekao da će ta kompanija „razvoj cjepiva tretirati kao odgovor na globalnu hitnu situaciju, a ne kao običnu komercijalnu priliku". Kompanija Johnson&Johnson je također priopćio da će svoje cjepivo ustupiti na neprofitnoj bazi.

Situacija nije ista s Pfizerom, koji je, prema pisanju Guardiana, odbio sredstva američke vlade i uložio dvije milijarde dolara vlastitog novca. „Dakle, tu će biti zarade, ali marže neće biti iste kao kod drugih lijekova“, rekao je za Damien Conover, iz kompanije za financijske analize Morningstar.

Sve u svemu, drugačiji su financijski detalji za svakog proizvođača cjepiva. Očekuje se da će ostati tako mutno sve dok se cjepiva ne proizvedu i ne odobre.