Kad školarci štrajkaju | TEME | DW | 13.11.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kad školarci štrajkaju

Više od 100.000 učenika izašlo je jučer (12.11.) na ulice u svim većim njemačkim gradovima. Njihovi glavni zahtjevi: više novca za obrazovanje, manji razredi i ukidanje postojećeg trodjelnog školskog sustava.

Gomila učenika s transparentom na kojem se prosvjeduje protiv skraćivanja obrazovanja sa 13 na 12 godina

OKo 5.000 učenika izašlo je na ulice u Bremenu

Školarci žele kvalitetno obrazovanje. Samo u Bonnu ih se okupilo oko 5.000. Među demonstrantima je i 18-godišnja Birzen Kizgen. Ona objašnjava zašto je nezadovoljna: „Škola je neorganizirana, a razredi su preveliki. Kod nas je primjerice 40 učenika u jednom razredu. Ako školski sat traje 45 minuta, onda nastavnik može odvojiti samo po jednu minutu za svakog učenika.“ Birzen Kizgen zato smatra da bi bilo idealno kada bi u razredu bilo samo po dvadesetak učenika.

Učenik piše na ploči

Njemačke škole su loše opremljene

Školarci traže bolje uvjete za rad i to ne samo za sebe, nego i za svoje nastavnike, kao i više novaca za obrazovanje nego što je obećano na obrazovnom summitu u Dresdenu. Osim toga, dodatna ulaganja za školstvo predviđena su za razdoblje do 2015. godine, no učenici promjene žele odmah, a ne tek za šest godina.

Preispitati cijeli obrazovni sustav

Julia Klein ide u trinaesti razred gimnazije. Ona smatra da država treba otići korak dalje i preispitati cijeli obrazovni sustav. Naime, u Njemačkoj je školstvo tako organizirano da se učenici već nakon četvrtog razreda razvrstavaju u druge škole, ovisno o postignutim rezultatima. Oni s odličnim ocjenama dobivaju preporuku za gimnaziju, osrednji moraju upisati tzv. realnu školu, a djeci s problemima u učenju ostaje još jedino tzv. osnovna škola koja pruža najslabije šanse za dobro obrazovanje i pronalaženje posla.

Djeca u razredu

Djeca se prerano usmjeravaju u daljnje škole

To je krajnje nepravedno i prerano, smatra Julija. "Jednostavno kasnimo“, kaže ona i dodaje: „Ako usporedimo stanje u drugim europskim državama, onda je Njemačka jedina zemlja u kojoj postoje takve razlike. A ako nam već uvode jedinstvenu državnu maturu, zbog usporedbe s drugim zemljama, onda neka se malo ugledaju i na to kako su se te druge zemlje razvile kad je u pitanju školstvo."

Savezne zemlje odlučuju

Dodatni problem njemačkog obrazovnog sustava je i podjela nadležnosti. Naime, za školstvo nije nadležna savezna razina, nego ga u skladu sa svojim potrebama i političkim stajalištima uređuju same savezne pokrajine. Zato glasnogovornik saveznog Ministarstva obrazovanja Elmar König upućuje da je savezna razina pogrešna adresa za primjedbe o stanju školskih zgrada, prevelikih razreda i funkcionalnosti pojedinih škola.

Djevojčica s maramom sjedi u školskoj klupi

Djeca stranaca često imaju slabije šanse za kvalitetno obrazovanje

Njegovo mišljenje ne dijele ni nastavnici niti učenici. Oni smatraju da se država mora aktivnije uključiti u obrazovnu politiku i odmah početi djelovati. Birzen Kizgen zato poručuje političarima: "Oni trebaju slušati naš glas, promijeniti stanje i uvažiti naše zahtjeve."

Preporuka uredništva

  • Datum 13.11.2008
  • Autor Marina Martinović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/FtiP
  • Datum 13.11.2008
  • Autor Marina Martinović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/FtiP