Još jedan Trumpov član Vrhovnog suda? | Politika | DW | 21.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Još jedan Trumpov član Vrhovnog suda?

Predsjednik SAD-a Donald Trump ima šansu imenovati novog konzervativnog suca Vrhovnog suda čime bi u tom sudu bilo šestero konzervativaca naspram troje liberala. Ovog tjedna bi Trump trebao odlučiti – između dvije žene.

Prije nego što je u petak umrla s 87 godina, sutkinja Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg otkrila je što želi: „Moja najveća želja je da nitko ne preuzme moju funkciju sve dok na čelo zemlje ne dođe novi predsjednik", izdiktirala je nekoliko dana prije smrti sutkinja poznata kao RBG svojoj unuci Clari Speri. No hoće li joj se ta želja ispuniti?

Predsjednički izbori u SAD-u se održavaju 3. studenog, a inauguracija je predviđena za 20. siječnja iduće godine. Ako Josef Biden početkom godine i uđe u Bijelu kuću, Trump će ipak imati vremena sve do 19. siječnja odlučiti tko će u Vrhovnom sudu naslijediti Bader Ginsburg.

Prije smrti liberalne sutkinje koja se borila za prava žena, o sudbini zemlje u Vrhovnom sudu SAD odlučivalo je petero konzervativnih i četvero liberalnih sudaca. Glavnog suca Johna Robertsa je doduše imenovao George W. Bush. On na Vrhovnom sudu spada u konzervativni blok, ali je više puta glasao kao i njegove liberalne kolege.

Ako bi Trump na Vrhovni sud doveo nekog od svojih kandidata, odnos snaga bi bio 6 prema 3 u korist konzervativaca. Oni bi onda mogli odlučivati u svoju korist kada se radi o temama kao što su pobačaj, prava LGBT zajednice ili imigracija – i time ideološki pomaknu nadesno pravne temelje Sjedinjenih Država.

Trump ima dvije kandidatkinje

USA | Trauer um Richterin Ruth Bader Ginsburg

Žalost za liberalnom sutkinjom

Listu sa svojih dvadeset kandidata za mjesto u Vrhovnom sudu Trump je predstavio još početkom rujna. Na njoj su recimo Noel Francisco, koji je kao odvjetnik sedamnaest puta pred Vrhovnim sudom branio Trumpovu vladu, ili Gregory Katsas, koji je između ostalog pravno savjetovao Trumpa prilikom uvođenje sporne zabrane ulaska u zemlju za ljude iz pretežno muslimanskih zemalja.

Predsjednik SAD-a je već najavio kako želi brzo riješiti pitanje nove sutkinje Vrhovnog suda. „Postavljeni smo na ovu važnu poziciju moći kako bismo donosili odluke za ljude koji su ponosno glasali za nas", napisao je Trump na Twitteru. „Imamo tu obavezu, i ne smije biti odugovlačenja."

Kasnije u subotu, na predizbornom skupu u Fayettevilleu u Sjevernoj Karolini, Trump je dodao da sljedećeg tjedna želi priopćiti „vrlo popularnu odluku". Rekao je da će nominirati ženu, jer „žene mnogo više voli od muškaraca".

Kao moguću kandidatkinju spomenuo je Amy Conny Barrett, koju je 2017. godine osobno predložio Saveznom prizivnom sudu u Chicagu, koja se smatra zagovornicom strožeg zakona o pobačaju.U igri je i Barbara Lagoa, Amerikanka kubanskog porijekla, koju je na Trumpov prijedlog Senat 2019. godine imenovao za sutkinju Prizivnog suda u Atlanti.

Dvije moguće kandidatkinje imaju 48, odnosno 52 godine, tako da bi, u slučaju da budu izabrane, mogle više desetljeća utjecati na odluke Vrhovnog suda.

Koji su sljedeći koraci?

Republikanac Mich McConnell, predvodnik većine u Senatu, u petak uvečer je, nakon što je stigla vijest o smrti sutkinje Bader Ginsburg, potvrdio da će postupak dovođenja nove sutkinje na Vrhovni sud ići brzo. „Senat SAD-a će glasati o kandidatu kojeg bude imenovao predsjednik Trump", rekao je McConnell.

Prije četiri godine je McConnell drugačije postupao. Tada je gotovo godinu dana odugovlačio s glasanjem za kandidata kojeg je imenovao predsjednik Barack Obama, uz obrazloženje da bi o tome tko će biti sudac Vrhovnog suda trebali odlučiti birači svojim glasom na predsjedničkim izborima.

Imenovanje mora odobriti Senat. Zato McConnell ima toliku moć kada se radi o sastavu najvišeg suda u zemlji. Predsjednik SAD-a doduše imenuje svog kandidata ili kandidatkinju, ali ih ne može sam postaviti.

Kao prvo pravosudni odbor Senata održava saslušanje. Pri tom jedanaestoro republikanskih i devetero demokratskih senatora (brojke se baziraju na trenutnom odnosu snaga u Senatu) ispituje osobu koju je imenovao predsjednik. Nakon toga Senatu daju preporuku ili upozorenje ili uopće ne daju ocjenu.

Zatim vođa većine u Senatu mora odrediti datum za sve senatore za raspravu i glasanje o kandidatu ili kandidatkinji. Tijekom tog finalnog glasanja dovoljna je jednostavna većina – najmanje 51 od 100. U slučaju da je tako, predsjednikov željeni kandidat ili kandidatkinja postaje sudac ili sutkinja Vrhovnog suda.

Trenutno je u Senatu 53 Republikanaca, 45 Demokrata i dvoje senatora koje ne pripadaju niti jednoj od tih stranaka. U slučaju da je „neriješeno" 50:50, potpredsjednik SAD – to je sada Mike Pence – daje odlučujući glas.

Koliko to dugo traje?

Washington Brett Kavanaugh vereidigt als Richter am Supreme Court

Trump je već pogurao jednog spornog kandidata: Brett Kavanaugh

Saslušanje pravosudnog odbora Senata obično traje nekoliko dana. Ne postoji vremenski okvir kada čelnik većine u Senatu nakon završetka tog saslušanja pokreće raspravu u čitavom Senatu. Zato je McConnell s glasanjem o Obaminom kandidatu mogao odugovlačiti sve dok Trump nije postao predsjednik i imenovao novog kandidata. Ali ovoga puta to neće trajati toliko dugo.

Čim McConnell otvori glasanje u Senatu, senatori o nominaciji mogu raspravljati koliko god žele. Između predsjednikove nominacije i konačnog odobravanja od strane Senata može proći nekoliko dana, kao što je bilo u slučaju predsjedavajućeg suca Robertsa (19 dana).

Ali sve može trajati i mnogo duže, kao što je to bilo u slučaju Bretta Kavanugha, posljednjeg suca kojeg je Trump imenovao za Vrhovni sud. Između njegovog imenovanja i potvrde od strane Senata prošlo je 89 dana, tokom kojih su, između ostalog, iznesene i optužbe na račun Kavanugha za seksualno uznemiravanje.

Najduže je do sada morao 1916. čekati Louis Brandeis, prvi Židov koji je izabran za suca Vrhovnog suda. Od njegove nominacije od strane predsjednika Woodrowa Wilsona do potvrde Senata prošlo je 125 dana.

Od dana smrti Ruth Bader Ginsburg u petak, do inauguracije sljedećeg predsjednika SAD-a 20. januara 2021. je ukupno ostalo 124 dana.