Jesu li besmislene prognoze gospodarskog rasta? | Gospodarstvo | DW | 04.11.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Jesu li besmislene prognoze gospodarskog rasta?

Njemačko gospodarstvo će iduće godine rasti između 1,7 i 1,8 posto, kažu Savezna vlada i gospodarski instituti. To je glupost, kažu drugi gospodarski stručnjaci. Oni misle da nitko ne može predvidjeti budućnost.

Globalna financijska kriza i kriza prevelike zaduženosti država u eurozoni pokazale su prije svega jedno: gospodarske znanosti nisu u stanju predvidjeti takve krize. Njihovi modeli su zakazali, oni mimoilaze stvarnost, kažu brojni stručnjaci. Jedan od njih je Frank Riedel, profesor matematike i ekonomije na Sveučilištu u Bielefeldu i direktor Centra za matematičku ekonomiju. On je objavio i knjigu pod naslovom "Krivica ekonomista" i tvrdi: "Prognoze nemaju znanstvenu osnovu."

Burza

Međusobno nepovjerenje banaka snažno se odrazilo na njihovu spremnost davanja kredita i visinu kamata

Za to, po njegovom mišljenju, ima više razloga. Njemačka ima oko 40 milijuna kućanstava i oko dva milijuna poduzeća. A s obzirom da je teško uspostaviti i izračunati 42 milijuna jednadžbi ponašanja, gospodarski znanstvenici svoje modele reduciraju na reprezentativno kućanstvo i jednu simboličnu tvrtku. Ti modeli su zapravo jako dobri za tumačenje nekih kretanja u nacionalnom gospodarstvu, ali "više na filozofskoj razini", kaže profesor Riedel. No, po njima "nije moguće izračunati konkretno gospodarski rast".

Izuzeta financijska tržišta

Presudno je da većina matematičko-statističkih modela ne uzimaju u obzir financijska tržišta - pretpostavljajući da ona nemaju utjecaja na realno gospodarstvo. A najnovije krize su jasno pokazale da nesigurnost i nedostatak međusobnog povjerenja između banaka imaju vrlo snažan utjecaj na kredite i investicije, na tržišta rada i tržišta roba. "Tko financijska tržišta nema u svom modelu ne može ni predvidjeti dolazak financijske krize. A financijske krize, naravno, imaju utjecaj na gospodarski rast", kaže profesor Riedel.

On dodaje da ekonomski znanstvenici dobro znaju da su brojke iza zareza u prognozama gospodarskog rasta potpuno beznačajne, ali drži da je i brojka prije zareza potpuno nepouzdana. "Statističkom točnošću se o sadašnjim prognozama može reći primjerice da će gospodarski rast biti između 0,6 posto i tri posto", kaže Frank Riedel.

Max Otte

Max Otte

Puno je tržišta koja različito funkcioniraju

Slično argumentira i ekonomist, menadžer fondova i autor Max Otte koji je još 2006. u svojoj knjizi "Crash dolazi" predvidio globalnu financijsku krizu. U gospodarskim znanostima nakon Drugog svjetskog rata probio se matematički dogmatizam i skolastika, kaže Otte: "To bi se moglo promijeniti kad bi se gospodarske znanosti otvorile za sociološke pristupe, sveobuhvatne pristupe, i za to da se u društvenim procesima uvijek radi o strukturama moći", kaže Otte dodajući da je ekonomska znanost na tomu bila već prije 80 do 100 godina s političkom ekonomijom i sociološkom ekonomijom, ali da je to potisnuto.

Uvijek se radi o društvenim procesima, o ljudima, o neravnoteži i strukturama moći, kaže Otte, a gotovo svi ekonomisti rade pod pretpostavkom "da će to regulirati tržište". "Nema jedinstvenog tržišta, postoji jako puno različitih tržišta, koja različito djeluju i funkcioniraju", kaže Otte u razgovoru za DW. On misli da bi predviđanja gospodarskog razvitka od toga morala polaziti, ali ne vidi da to netko čini.

Preporuka uredništva