Jesu li „žuti prsluci“ mogući u BiH?

Na pitanje jesu li u BiH mogući prosvjedi po uzoru na one „žutih prsluka" u Francuskoj, građani Sarajeva. (koji su redom htjeli ostati anonimni)  daju negativne odgovore. Uz konstataciju da se javnost u ovoj zemlji već odavno ponaša po uzoru na naslov hita Dubioze kolektiva „Šuti i trpi", N.M. ističe da razjedinjeno bosanskohercegovačko društvo nije sposobno organizirati proteste poput onih u Francuskoj ili Belgiji. „Osim toga kolektivna svijest stanovništva u BiH je daleko od razine svijesti ljudi u Francuskoj koji su ustali protiv novih nameta koji direktno utječu na kvalitetu života", kaže N.M.

Slične odgovore dobili smo i od drugih građana. V.I. smatra da su stanovnici BiH u stanju navući „žute prsluke" isključivo na društvenim mrežama. „Mi smo posljednjih godina pokazali kako smo, uglavnom, sposobni navući 'žute prsluke', i to baš fluorescentne, na Facebooku. Kad treba izići na ulicu, imamo pametnijeg posla, a i netko drugi bi to mogao za nas uraditi", ističe V.I. „S obzirom na uglavnom negativne ishode dosadašnjih protesta i građanskih 'poziva u pomoć' na koje su se vlasti oglušile, smatram da su 'žuti prsluci', nažalost, neizvodivi u BiH", kaže L.G.

Moguće zloupotrebe protesta

A razloga za nezadovoljstvo ima, poručuju stručnjaci, nabrajajući samo neke – niske plaće i mirovine, visoke cijene namirnica, goriva, javnih usluga... Ipak, javni protesti u BiH su rijetkost. Banjalučki sociolog Ivan Šijaković smatra da u ovoj zemlji nema nikakve šanse za „žute prsluke", bez obzira na to ima li za njima potrebe. „Naravno da ima potrebe, jer je visina plaća i mirovina većine građana sramno niska. Međutim, 'žuti prsluci' ovdje nisu mogući iz više razloga. Vlast bi među demonstrante mogla ubaciti svoje agente koji bi razbijali izloge, trafike i automobile i tako kompromitirali svaki socijalni pokret", kaže Šijaković za Deutsche Welle.

Naš sugovornik upozorava i na opasnost da se protesti u određenim krugovima ocijene kao neprijateljski, odnosno usmjereni protiv druge nacije, vjere ili kulture, što bi bi moglo imati neželjene efekte. „Pored toga, građanima u BiH je dozlogrdilo svako ozbiljnije, šire i općenarodno okupljanje, jer većinom završi neuspjehom. Prevladavajući stav među građanima je 'ništa se ne može promijeniti, samo uzalud trošimo vrijeme i trud'. Osim toga, građani ovdje žive za dan kada će naći neku priliku da 'zbrišu' u Njemačku ili skandinavske države i time riješe svoj problem", kaže Šijaković.

Koga se tiče „Pravda za Davida i Dženana"?

Da u BiH nije mali broj onih koji misle da su za sada propuštene prilike za bilo kakav vid građanskog aktivizma i neposluha, posebno za proteste poput „žutih prsluka", potvrđuje i novinar sarajevskog Oslobođenja Đorđe Krajišnik. „Da bi nešto tog oblika protesta bilo moguće u BiH nužno je, prije svega, izgraditi svijest o važnosti pobune kao takve, točnije o demokratskom pravu na proteste kojim bi se izrazilo nezadovoljstvo zbog stvari koje većini nisu po volji. U ovu žabokrečinu u kojoj se živi po sistemu 'ne tiče me se, pa se i ne događa', nužno je vratiti povjerenje u izlazak na ulicu kao civilizacijski čin i jedno od osnovnih ljudskih prava", kaže Krajišnik za Deutsche Welle.

„Ako nekome nije jasno zašto smo propustili prilike, neka se osvrne na proteste zbog nerasvijetljenih ubistava Davida Dragičevića i Dženana Memića. Protesti za Davida i Dženana su pokazali istrajnost njihovih obitelji da dođu do istine. Međutim, ovi protesti su u većini bosanskohercegovačkog društva ostali ono što se većine građana ne tiče. A itekako ih se, zapravo, tiče. Živimo u društvu u kojem okidač za izlazak na ulice nisu bila ni ubojstva u koja su pojedinci iz sustava uključeni ili rade na zataškavanju istih. Kako onda očekivati da će nešto drugo biti pokretač protesta? U trenutku kada smo shvatili da su pojedinci iz vlasti umiješani u ova ubojstva, na ulicama naših gradova morali su biti deseci tisuća ljudi! Ovako, danas su to događaji kojih se malo tko sjeća", kaže Krajišnik.

Odgovornost medija i nevladinih organizacija

Pojašnjavajući zašto ozbiljni protesti u BiH nisu mogući, politički analitičar Almir Terzić navodi više razloga, a odgovornima smatra i medije te nevladine organizacije. „Oni koji žele promjene, mijenjaju svoj život odlazeći u zemlje Europske unije, posebno u Njemačku. Svjesno ili ne, mnogi mediji u BiH daju prostor političarima za prezentaciju njihovih igrokaza, umjesto da govore o realnim društvenim problemima. Rad nevladinih i organizacija civilnog društva gotovo je zamro, a cijeli građanski aktivizam se svodi na pojedince ili manje grupe ljudi čiji su pokušaji da nešto promijene u ovakvoj situaciji samo borba s vjetrenjačama", kaže Terzić.

Terzić upozorava i na odsustvo morala, nedostatak solidarnosti i – neiskrenost „jer svi jedno misle, drugo govore, a treće rade". „Zato se nikakvi, a kamoli 'žuti prsluci' ne mogu očekivati u BiH. Na poskupljenja, pogoršanja uvjeta života ili druge nepravilnosti, stanovnici u BiH odgovaraju slijeganjem ramena. Stoga vlast u BiH ne treba brinuti, sigurna je narednih stotinu godina. Nema više onog pozitivnog duha iz prošlosti. Sada imamo svu tehnologiju svijeta, višak informacija, ali zapravo nemamo ništa. Nemamo iskrenosti i hrabrosti. Divim se Francuzima i Albancima koji se bore protiv loših odluka, dok se Bosanci i Hercegovci prepuštaju letargiji čekajući da neko drugi za njih obavlja poslove i stvara bolje uvjete za život. Gotovo je, propali smo", kaže Terzić.

Jedan od bosanskih paradoksa – „žute prsluke" priziva Milorad Dodik

Novinar Oslobođenja Đorđe Krajišnik napominje da je spinerski inženjering ponovo „uspješno" obavio svoj posao u BiH. „Nakon strašenja ratom u predizbornom razdoblju, sada imamo sluđujuće igre bez granica o tome je li Milorad Dodik danas pojeo meko ili tvrdo kuhano jaje, te hoće li Željko Komšić u svoj kabinet u zgradi Predsjedništva BiH vratiti i sliku Đure Pucara Starog ili neće", kaže Krajišnik. Naši sugovornici podsjećaju da je i „igra sa zastavama" u zgradi državnog Predsjedništva bila u funkciji odvraćanja pažnje od realnih društvenih problema. A kada je novinar TV1 pokušao ukazati na besmislenost prenošenja i uklanjanja zastava u Predsjedništvu u vrijeme konstatnog poskupljenja goriva u BiH, Dodik mu je odgovorio: „Obuci 'žuti prsluk' pa hodaj po Bosni".

Nakon što mu je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao da obuče žuti prsluk i hoda po Bosni, novinar TV1 Slađan Tomić je to i učinio. Međutim, bio mu je zabranjen ulaz u zgradu Predsjedništva BiH prilikom održavanja prve sjednice. Tomićeve kolege su se također solidariziale s njim i obukli žute prsluke. Iste večeri je voditeljica dnevnika također nosila žuti prsluk.

Novinari televizije TV1 i dalje nose žute prsluke kako bi s jedne strane pokazali svoj protest, a s druge strane podsjetili izabrane političare u BiH da snose odgovornost za BiH i njene građane.