Je li Francuska još uvijek afrički kolonizator? | Politika | DW | 30.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Je li Francuska još uvijek afrički kolonizator?

Mnogi mladi Afrikanci su čestitali Luigiju Di Maiu na kritici na račun Francuske. On je rekao da zajednička valuta CFA franak tjera ljude u izbjeglištvo i da Francuska nije prestala kolonizirati Afriku. Ima li pravo?

Napokon je to netko otvoreno rekao. Tako su reagirali čitatelji DW-a na kritiku na račun francuske politike u Africi, koju je izrekao potpredsjednik talijanske vlade Luigi Di Maio. „Francuska je onaj drugi komarac koji ispija krv Africi sa svim posljedicama", napisao je na Facebooku Sam Uel iz Benina. A Eyongettienne Ebot iz Kameruna mu povlađuje: „Napokon je netko nazvao problem pravim imenom. Čestitam, Luigi!"

A Di Maio, čelnik najjače talijanske stranke Pokreta 5 zvijezda, problem je definirao ovako: Francuska snosi najveću odgovornost za migrantski val iz Afrike. „Ako ima ljudi koji bježe, to dolazi odatle da neke europske zemlje, posebno Francuska, nikada nisu prestale kolonizirati Afriku."

Kritike na račun monetarne zone

Europska unija mora kazniti Francusku zato što gura Afrikance u siromaštvo, zatražio je Talijan. Kao dokaz za navodni nastavak podčinjavanja njegova stranka navodi valutu 14 zemalja u zapadnoj i središnjoj Africi, od Senegala preko Čada do Republike Kongo: uglavnom bivših francuskih kolonija. Sve one koriste CFA franak. 

Ta se valuta formalno dijeli na dvije monetarne zone, s vlastitim središnjim bankama u Dakaru i Yaoundeu, glavnim gradovima Senegala i Kameruna. No valute su istim tečajem vezane za euro i prema tome jednako vrijedne. Na tom području se nalaze neke od najsiromašnijih zemalja svijeta. CFA franak koristi ukupno oko 150 milijuna ljudi.

Infografik Die zwei Zonen des CFA Franc in Afrika

Dvije zone primjene CFA franka u Africi

Potpredsjednik vlade Di Maio, koji je istodobno i ministar gospodarstva i rada, svojim izjavama je izazvao diplomatsku krizu sa susjednom Francuskom. No u Africi, posebice u zoni primjene CFA franka, te su izjave naišle i na odobravanje. „Francuski imperijalizam uzrokuje velike štete, prije svega u zemljama sa srednjim prihodima poput Obale Bjelokosti", piše Louis Eliwo na Facebooku. „Zašto je taj kolonijalni pakt još uvijek na snazi?"

Uzrok iseljavanja? Ne!

No time što je monetarnu uniju označio kao uzrok iseljavanja stanovništva, Di Maio je izazvao zabunu, kaže u razgovoru za DW senegalski ekonomist Ndongo Samba Sylla. „Nema direktne veze između valute CFA i migracijskog vala prema Europi. Iz CFA zone ne dolazi tako puno migranata", ističe Sylla i dodaje: „Da, CFA franak osiromašuje afričke zemlje, ali migracijski val nema ništa s tim." On ocjenjuje da je spominjanje valute za Di Maia prije bilo sredstvo za postizanje drugog cilja. „To je europska svađa: Italiji je dosta arogantnog diskursa Francuza u odnosu na njihovu migracijsku politiku i želio je javno naštetiti imidžu Francuske", zaključuje Ndongo Samba Sylla, koji u Dakaru radi za zakladu Rosa Luxemburg.

Infografik Nationaltität der Flüchtlinge über die Mittelmeerroute EN

Nacionalnost migranata koji su preko Sredozemlja stigli u Europu

I stvarno: od migranata koji su tijekom 2018. preko Sredozemlja stizali uglavnom u Italiju malo ih je iz neke od zemalja CFA zone. Prema statistici UNHCR-a, većina migranata dolazi iz Gvineje i Maroka – obje zemlje su bivše francuske kolonije, ali ne pripadaju monetarnoj uniji. Mali i Obala Bjelokosti su jedine zemlje iz te monetarne zone iz kojih u Europu dolazi veći broj migranata. Mali se s 10.000 izbjeglica nalazi na trećem mjestu UNHCR-ove statistike, a Obala Bjelokosti je s oko 6.000 izbjeglica na osmom mjestu.

Francuska profitira od Afrike

Francuska sve do danas profitira od monetarnog sustava CFA franka, kaže Sylla. On objašnjava da se taj sustav temelji na trgovinskim sporazumima koji su potpisani u zamjenu za neovisnost afričkih zemlja. I kaže da si Francuska tim starim sporazumima osigurava povlašteni pristup resursima bivših kolonija. „Naša monetarna zona je ovisna o eurozoni. To znači: zemlje poput Nigera i Srednjoafričke Republike imaju monetarni sustav koji reflektira ono što se događa u bogatoj eurozoni. To je čisto ludilo."

Sylla pojašnjava da si Francuska kroz partnerstva osigurava tržište za svoje proizvode, pristup jeftinim sirovinama te politički i vojni utjecaj. Za Afrikance, kaže on, to znači precijenjenu valutu i visoke kamate, pa time i velika zaduženja, trgovinske prepreke i slab gospodarski rast.

Frankreich Präsident Emmanuel Macron & Mahamadou Issoufou, Präsident Niger (Getty Images/AFP/J. Demarthon)

Francuski predsjednik Macron u bivšim kolonijama nailazi na srdačan doček (s predsjednikom Nigera Mahamadoum Issoufouom)

San o napuštanju monetarne zone

No Tobias Stöhr iz Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela smatra da CFA franak nije kriv za slabi gospodarski rast tih zemalja. Po njegovom mišljenju, razlozi su prije svega loše vlade i korupcija. U razgovoru za DW Stöhr ističe da vezivanje uz euro tim zemljama daje ekstremnu stabilnost cijena: „Inflacija je mala, a to uzrokuje dobru investicijsku klimu." „Većina tih zemalja se uglavnom bavi poljoprivredom. Kada bi njihova valuta znatno oslabila, došlo bi do povećanja cijena, posebice za uvoz nafte iz susjednih zemalja", objašnjava Stöhr.

No zašto Zapadna Afrika ne izađe iz tog starog kolonijalnog pakta? Na to pitanje ekonomist Ndongo Samba Sylla ima kratki odgovor: „Naši predsjednici se prije smatraju odgovornima Francuskoj nego vlastitim građanima." I tako borba za izlazak iz monetarne zone ostaje na mladima – no sada s blagom podrškom iz Italije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva