Javni mediji u jugoističnoj Europi izloženi političkom pritisku | Politika | DW | 30.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Javni mediji u jugoističnoj Europi izloženi političkom pritisku

Građani jugoistočne Europe smatraju da su javni-radio televizijski servisi važan dio demokracije, ali i da su izloženi političkom pritisku, pokazuje studija zaklade Konrad Adenauer.

„Dvije trećine korisnika medija smatra da je javna radio-televizija važan sastavni dio demokracije. No istodobno skoro 65 posto njih smatra da su ovi mediji izloženi političkom pritisku", kaže za DW Hendrik Sittig iz njemačke zaklade Konrad Adenauer (KAS). Sittig je bio voditelj studije o stanju u javnim radio-televizijskim sustavima u jugoistočnoj Europi. Ispitivanje javnog mnijenja je provedeno na više od 10.000 ispitanika u deset zemalja jugoistočne Europe.

Svijest o važnosti javnih radio-televizijskih sustava je, kako pokazuje studija, najviše izražena u zemljama koje su članice EU-a: Bugarskoj (81%), Hrvatskoj i Rumunjskoj (obje 78%). Autori studije pretpostavljaju da su članstvom u EU-u građani ovih zemalja možda razvili pojačani osjećaj za demokraciju. S druge strane, najmanji osjećaj za važnost javno-pravnih medija imaju građani Sjeverne Makedonije i Crne Gore (obje 57%) i Kosova (54%).

Veliki politički utjecaj

Unatoč tome što je svijest o demokratskom značaju javnih medija u brojnim zemljama velika, skoro dvije trećine ispitanih smatra da su ovi mediji izloženi političkom utjecaju. Ovaj postotak je najviši u BiH gdje 88 posto ispitanih smatra da su mediji pod političkim utjecajem, dok u Hrvatskoj iznosi 83 posto, Crnoj Gori 71 posto, a najniži je u Albaniji gdje iznosi 46 posto. To potvrđuju i kritike na račun javnih radio-televizijskih servisa koje su početkom godine zabilježene u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, a u jesen su u Bugarskoj uslijedile i demonstracije protiv vodstva bugarskog nacionalnog radija.

TV studio

„Dvije trećine korisnika medija smatra da je javna radio-televizija važan sastavni dio demokracije"

Sittig kaže da postoje prije svega dva faktora koji govore o političkom utjecaju: "S jedne strane tu su nadzorni odbori. Njih biraju parlamenti ili druge državne institucije. To naravno stvara ovisnost. Zapravo bi ti odbori morali odražavati sliku društva i biti neovisni u donošenju svojih odluka kao što je, primjerice, izbor generalnog direktora. S druge strane većina emitera je u cijelosti ili djelomice financirana, odnosno subvencionirana, iz državnog proračuna." Uz to, kako kaže Sittig, financiranje nije dovoljno i nema perspektivne financijske strategije na temelju koje bi javni radio-televizijski sustavi mogli praviti dugoročne planove.

Slabo povjerenje

Sittig kaže da je u bivšim socijalističkim zemljama povjerenje građana u medije veoma slabo, pa tako i u javne radio-televizijske servise. „Mora biti jasno da mediji zbog svoje društvene odgovornosti nisu loptica u rukama politike. Oni bi morali prije svega biti izvor pouzdanog i objektivnog izvještavanja. To je u današnje vrijeme na našoj fragmentiranoj digitalnoj medijskoj sceni važnije nego ikada", kaže Sittig.

U televiziju, kako pokazuje studija KAS-a, građani imaju najveće povjerenje u usporedbi s drugim medijima. Pri tome korisnici ne rade skoro nikakvu razliku između privatnih i javnih postaja. To važi i za radio u kojeg građani generalno gledano imaju manje povjerenje nego u televiziju. Pri tome građani u Albaniji, BiH, Moldaviji i Srbiji imaju veće povjerenje u javno-pravne radio stanice , nego u privatne.

Najveće povjerenje u javnu radio-televiziju pak imaju građani Kosova (56 posto).

Jugoistočna Europa prečesto podcijenjena

Sittig kaže kako bi želio i da Europska unija obrati više pažnje na temu javnih radio-televizijskih servisa. „To inače važi i za EBU i naše javne radio-televizije u Njemačkoj. Kolegice i kolege ovdje trebaju svaku podršku. Meni se u načelu čini da je jugoistočna Europa nažalost prečesto podcijenjena.“

Preporuka uredništva