„Javni interes je obveza javnog servisa“ | Politika | DW | 23.05.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

„Javni interes je obveza javnog servisa“

Pokret Podrži RTV podnio je krivičnu prijavu protiv Upravnog odbora RTV Vojvodine. Razlog su smjene i svjesno urušavanje programa pokrajinskog javnog servisa. Za DW o tome govori novosadski odvjetnik Veljko Milić.

Protesti prošlog lipnja. Pokret Podrži RTV pozvao je na protest i u ponedeljak u Novom Sadu

Protesti prošlog lipnja. Pokret Podrži RTV pozvao je na protest i u ponedeljak u Novom Sadu

DW: Pokret podrži RTV, koji okuplja bivše i sadašnje novinare pokrajinskog javnog servisa kao i građane, podnio je u ponedjeljak ujutro krivičnu prijavu protiv Upravnog odbora te medijske kuće. Tamo su prije godinu dana nastupile masovne kadrovske promjene koje su dovele do pada gledanosti i objektivnosti javnog servisa s kojeg je praktično iskorijenjena debata i koji sada služi propagandi vladajuće Srpske napredne stranke. U krivičnoj prijavi u koju DW ima uvid tereti se cjelokupan Upravni odbor za nesavjestan rad. Kako se to pravno obrazlože?

Veljko Milić: Upravni odbor je ustvari započeo smjene smjenom dotadašnjeg direktora programa Slobodana Arežine, navodno zbog pada gledanosti. Tada je imenovan vršitelj dužnosti direktora programa, a nakon ostavke glavnog i odgovornog urednika Prvog programa i tu je imenovan v.d., Upravni odbor je bio dužan raspisati natječaj za imenovanje na te dvije funkcije. Oni su to i učinili, ali nikada nisu donijeli odluku o okončanju natječaja tako da je RTV Vojvodine i dalje u v.d. stanju što se tiče najodgovornijih funkcija. Njihova odgovornost je u tom nečinjenju jer im je dužnost bila izabrati glavnog urednika i direktora programa.

Veljko Milić

Veljko Milić

Smjena koju ste spomenuli je početak priče. Ona je za sobom povukla „premještaje" 14 urednika i voditelja emisija. Nije li to prirodno, da novi vršitelj dužnosti programskog direktora izvrši kadrovske promjene?

Novi vršitelji dužnosti svakako imaju mogućnost mijenjati ljude i imenovati one s kojima žele surađivati. Međutim ako takve promjene dovedu do urušavanja gledanosti i kvaliteta programa onda je Upravni odbor dužan djelovati i te promjene spriječiti, to jest da vrši nadzor nad radom urednika i direktora programa. Ukoliko je Slobodan Arežina smijenjen zbog navodnog pada gledanosti, onda je Upravni odbor to bio dužan učiniti i s aktualnim vršiteljima dužnosti ili obaviti svoju dužnost i okončati natječaj za te dvije pozicije.

U krivičnoj prijavi se navodi da su ukinute neke važne emisije poput „Radara", „Gruvanja" te da su informativne emisije povećale udio jednostavnih vesti i priopćenja nauštrb analize i debate – nije li to, pravno gledano, legitimna odluka novih urednika?

To već nije legitimna odluka urednika jer postoji Zakon o javnim medijskim servisima koji propisuje da su ti servisi dužni ostvarivati javni interes u području informiranja – blagovremeno, potpuno nepristrano, profesionalno informiranje građana. Javni servisi su dužni obratiti pažnju na kvalitetu programa, na način na koji izvještavaju. Uređivački koncept se, koliko mi je poznato, promijenio. Televizija je izgubila dotadašnju nepristranost, a istraživanja pokazuju da se favorizira određene osobe i političke stranke. Sama kvaliteta programa je smanjena ukidanjem nekih emisija koje su podrazumijevale debatu.

Spomenuli ste gledanost kao obrazloženje Upravnog odbora – glupavo obrazloženje, dodajem – za smjenu Arežine. Sada se u ovoj krivičnoj prijavi također gledanost navodi kao temelj da Upravni odbor mora reagirati nadzorom. Međutim, može li gledanost biti ikakav kriterij za javni servis? Njemu ne smije biti cilj da bude komercijalan i gledan.

Apsolutno ste u pravu. Gledanost sam spomenuo samo kao pokazatelj da Upravni odbor u istim ili sličnim situacijama ne postupa na isti način. Uloga javnog medijskog servisa je da ostvaruje javni interes, a tu sigurno ne spada gledanost programa. Upravo zbog toga što su javni servisi ograničeni javnim interesom, oni su obavezni na kvalitetu programa i ostvarivanje prava građana na potpuno, blagovremeno i nepristrano informiranje.

Zanimljivo mi je da ono što je najveća zamjerka na račun RTV – to da je postao još jedan propagandni kanal SNS-a i Vučića – u ovoj prijavi ne nalazi mjesta. Jedino je navedeno da se pojačano izvještava o događajima i pseudo-događajima koje organizira vlast, što i dalje ne govori o tome kako se izvještava. Pretpostavljam da je pred sudom teško dokazati kvalitativnu stranu novinarskog rada jer suci nisu medijski analitičari?

Tako je. Međutim, krivična prijava se predaje tužilaštvu koje će ocijeniti da li uopće ima temelja za daljnje krivično gonjenje i da li će postupak dospjeti do suda. Vidjet će se hoće li javni tužitelj imati sluha da prepozna na koji je način povrijeđen javni interes. Ali da, vrlo će teško biti tužitelju, koji je također pravnik, ocijeniti zašto je opala gledanost premda za to postoje neka istraživanja koja su predana uz krivičnu prijavu pa će i tužitelj imati priliku da se upozna s njima.

Već je bilo nekoliko pravnih akcija povodom pokušaja da RTV postane podoban: recimo prijava sindikata „Nezavisnost" Inspekciji rada jer su zaposleni – inače zaposleni preko agencija za rad – jedno vrijeme radili bez ugovora. Zatim prijave Regulatornom tijelu za elektronske medije zbog toga što je nekoliko puta na RTV u izbornom programu do riječi dolazio samo kandidat Vučić, zato što je predstavljan kao premijer, a u stvari je vodio kampanju, kao i zato što je dužnosnik SNS-a Nemanja Starović vodio jednu emisiju u kampanji, što je zabranjeno. Pa ipak, od svega toga ništa nije bilo. Ima li sada prostora za nadu da će se išta dogoditi?

Nadležni organi očigledno ignoriraju takve prijave iako osobno i profesionalno smatram da su utemeljene. Nažalost ne postoji mehanizam koji će Inspekciju rada natjerati da dođe u RTV i izvrši svoju dužnost. Što se tiče sindikata i građana koji su podnosili prijave tijekom predizborne kampanje, oni su svoju dužnost ispunili. Državne organe ne možemo natjerati da počnu reagirati, osim daljnjim vršenjem pritiska.

Nedavno je na beogradskom Apelacijskom sudu, za mnoge neočekivano, pala presuda protiv tjednika NIN-a koji je označio ministra policije Stefanovića „glavnim fantomom iz Savamale". Je li to znak da vlast zna povremeno i popustiti stisak ili da u sudstvu i dalje ima ljudi koji su istovremeno dovoljno časni i dovoljno hrabri?

Jedna lasta ne čini proljeće pa tako ni jedna presuda suda ne govori mnogo. Samo mjesec dana kasnije je isti taj Sud donio presudu protiv Nezavisnog društva novinara Vojvodine kojom je preinačena presuda u kojoj se odbija tužbeni zahtjev. U apelaciji je u cijelosti prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja (Danijel Kulačin, nekadašnji dužnosnik Treće Srbije, nap. red.). Tako da ova jedna presuda u slučaju NIN-a ne može biti pokazatelj bilo kakvog napretka u sudstvu.

Čemu onda ova prijava u slučaju RTV ako se već ništa ne može uraditi?

Sam Zakon o krivičnom postupku propisuju pravo i dužnost građana da prijave krivično djelo. Građanska je dužnost svakoga da nadležnom državnom organu prijavi ukoliko smatra da je izvršeno krivično djelo ili postoje nepravilnosti. Ukoliko državni organi ne žele reagirati barem neće imati izgovor da se nitko nije žalio niti prijavio slučaj. Ovakve prijave predstavljaju određeni vid pritiska na državne organe da konačno počnu raditi. Nepravilnosti na javnom medijskom servisu ne tiču se samo pojedinaca već svih građana koji ga financiraju i kojima je zajamčeno pravo na nepristrano izvještavanje.

Ako nešto od ove prijave bude, ako ode pred sud, kakve mogu biti kazne za Upravni odbor koji radi nesavjesno?

Sankcije za ovo krivično djelo su novčane ili kazne zatvora do tri godine, to je raspon u kojem sud može donijeti odluku.

A bi li to teoretski utjecalo na sam program RTV-a?

Smatram da odluke koje su narušile kvalitetu programa RTV-a sada nažalost ne mogu popraviti. Očekujem i nadam se da će – zbog sporosti našeg sudstva – ako i dok ovaj slučaj dođe pred sud, do tada biti izabrani programski direktor i glavni i odgovorni urednik, odnosno da će biti okončani natječaji raspisani prije godinu dana. Ako i budu donijete osuđujuće presude, to neće biti razlog da se bilo što naknadno promijeni na RTV-u, ali može biti pokazatelj kako treba postupati ubuduće. Ne želim bilo koga označavati izvršiteljem krivičnog djela prije nego što to sam sud odluči.

Preporuka uredništva