Jamci za izbjeglice moraju plaćati | Politika | DW | 20.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Jamci za izbjeglice moraju plaćati

Crkvenim zajednicama jednako kao i privatnim osobama koje su proteklih godina iz humanitarnih razloga preuzele jamstvo za uzdržavanje izbjeglica, sada od države počinju stizati računi. Oni se tome protive i idu na sud.

Paten für Geflüchtete (picture alliance/dpa/M. Reichel)

U Njemačkoj su aktivni mnogi koji dobrovoljno pomažu izbjeglicama

Oko 7.000 osoba u Njemačkoj proteklih je mjeseci dobilo neugodnu poštu od strane državnih ureda za zapošljavanje i općina. Radi se o zahtjevima nadoknade troškova za plaćanje socijalne pomoći izbjeglicama ili troškova njihova smještaja u iznajmljenim stanovima, a riječ je djelomice i o peteroznamenkastim svotama u eurima. Privatne osobe i crkvene zajednice time bi trebale državi nadoknaditi troškove na temelju jamstava koja su preuzele za izbjeglice, i to još od 2013. godine. Tako je primjerice samo u četiri vestfalska okruga na sjeverozapadu Njemačke preuzeto jamstvo za 58 osoba.

Tada su, kao i u brojnim drugim slučajevima, davaoci jamstva polazili od pretpostavke da oni troškove izbjeglica moraju pokrivati samo dok se pozitivno ne riješi njihov zahtjev za dodjelom azila. Tu pravnu poziciju su tada zastupale i savezne zemlje Sjeverno Porajnje i Vestfalija, Donja Saska i Hessen. No sada to više nije sigurno.

Sudska odluka: Crkvena zajednica mora platiti

Razlog toj nesigurnosti je jedna promjena zakona iz 2016. godine. Tada je vladajuća koalicija pooštrila pravila za doseljavanje u Njemačku. "Jamstvo ne prestaje važiti onog trenutka kada se osobi promijeni status dozvole boravka" stoji u članku 68 Zakona o boravku. Jamstva koja su dana prije 6. kolovoza 2016. prestaju važiti nakon tri godine, a ostala nakon pet. U siječnju 2017. je tu odredbu potvrdio i Savezni upravni sud u Leipzigu.

Ta odluka saveznog suda je bila i temeljem presude Upravnog suda u Mindenu od 8. kolovoza o tužbi evangeličke crkvene zajednice u Lübbeckeu: ona je svojevremeno preuzela jamstvo za zbrinjavanje sirijskih izbjeglica. Sada za samo jednu osobu općina traži povrat sredstava u visini od 10.000 eura. "U izjavi o preuzimanju jamstva jasno stoji da se obveza jamca okončava tek kada osoba o kojoj je riječ napusti zemlju", objašnjava jedan glasnogovornik upravnog suda u razgovoru za DW.

"Radi se o ljudskim životima"

Osim crkvenih zajednica i pojedini građani su proteklih mjeseci od strane ureda za zapošljavanje i općina dobili zahtjev za nadoknadom troškova. Jedan od njih je liječnik i profesor za socijalnu medicinu i socijalnu psihijatriju iz Mainza Gerhard Trabert. On je poznat po svom velikom humanitarnom angažmanu, primjerice kao liječnik koji besplatno liječi beskućnike. Osim toga je angažiran i u humanitarnim akcijama spašavanje izbjeglica u Sredozemlju.

2015. on je potpisao jamstvo za osam izbjeglica iz Sirije. "Situacija je bila takva da smo morali djelovati vrlo brzo", kaže on u razgovoru za DW, "radilo se o životima ljudi". Zbog toga je on potrebna jamstva potpisao bez velikog dvojenja. Sada ured za zapošljavanje iz Gießena traži od njega 10.000 eura, iz Rendsburga 15.000 eura, a onaj iz Mainza 14.000. "A to su tek prvi zahtjevi", kaže Trabert. Ukupno bi potraživanja mogla narasti i na 300 do 400 tisuća eura za svih osam izbjeglica, pribojava se ovaj humanitarac. Kao i drugi jamci, i on je bio uvjeren kako njegove obveze prestaju onog trenutka kada se izbjeglice prizna kao tražitelje azila. Te 2015. godine je to tako bilo interpretirano i od strane politički odgovornih u Njemačkoj, kaže Trabert.

Tabert se ne predaje

Mada šokiran ponašanjem ureda za zapošljavanje, Trabert se ne misli predati bez borbe: "Ja i danas stojim iza svojih odluka i opet bih isto učinio. Ja se ne povlačim ni za milimetar. Čak i ako me država prisili na plaćanje, ja sam barem tih osmoro Sirijaca uspio spasiti iz situacije u kojoj im je život bio ugrožen". A na pitanje, ostaje li pri tome čak i ako bi to značilo njegov financijski krah, on prkosno odgovara: "Ako se to dogodi, nek bude tako."

Mediziner Gerhard Trabert (picture alliance/dpa/P. Zschunke)

Liječnik i pomagač izbjeglicama Gerhard Trabert pred financijskim krahom

Istovremeno Trabert oštro kritizira postupanje ureda za zapošljavanje. "Oni ne mogu s jedne strane ljudima pružati pomoć godinu i pol dana, a onda od mene tražiti da im ja vratim novac." Da je u tom konkretnom slučaju imao točne i direktne informacije, on bi prilagodio svoje postupke. "Da sam to znao, mogao sam nešto drugo smisliti. Ja imam veliku kuću, mi bismo onda pronašli neko drugo rješenje." No za to on uopće nije imao mogućnost.

Od ožujka je na snazi privremena obustava obveze plaćanja, što jamcima omogućava da dođu do daha. Nadležne službe doduše i dalje šalju svoje zahtjeve za plaćanje, no do daljnjega ne dolazi do ovrhe. Prema riječima jednoga glasnogovornika Ministarstva za rad i socijalna pitanja, do daljnjeg se ostaje pri toj takozvanoj "privremenoj obustavi". Po njegovim riječima, interes je vlade da se u tom sporu dođe do jednog "razumnog rješenja".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android