Jagma za dionicama Hrvatskog Telekoma

Odnosno, građani koji su upisali dionice u vrijednosti od 38 tisuća kuna, najviše će moći kupiti 63 dionice u protuvrijednosti 16 853 kune. Preplaćeni novac najkasnije do 11. listopada biti će vraćen građanima na bankovne račune. Toliko smanjenje posljedica je prave pomame građana za T-HT-ovim dionicama, jer zainteresiranih je bilo gotovo 360 tisuća. Kada se zna da je dosad na burzi trgovalo oko 40 tisuća građana, jasno je da je toliki interes posljedica dobre zarade na dionicama Plive i INE.

A kako se sve odvija uoči parlamentarnih izbora, Vlada nije imala lak zadatak, ističe ekonomski analitičar Hrvoje Stojić, osobito zbog političkih sporenja treba li ili ne oporezivati dobit od trgovanja dionicama. Uz to velika su i očekivanja građana od zarade na tim dionicama: „Vlada ima jedan teški zadatak u kojem nastoji udovoljiti što većem broju građana, ali isto tako treba ponuditi jednu što je moguće više fer cijenu da bi ona u budućnosti jamčila što bolji prinos.“

Vlada je ne samo povećala svoj udio u vlasništvu T-HT-a, što ga je stavila na javnu ponudu, nego je i cijenu dionice utvrdila vodeći se i političkim kriterijima. Broker Petar Brnić: „ Cijena od 265 kuna ostavlja veliku mogućnost zarade svim investitorima, koji su upisali dionice na javnoj ponudi. I mislim da će ovih prvih dana biti poprilično zadovoljni s kretanjem cijena, koja će se ostvarivati od petka nadalje.“

Ukupna potražnja kako građana tako i domaćih i stranih institucionalnih ulagača bila je čak pet do šest puta veća od ponude. Domaći su se ulagači pomalo ljutili na vladu što je od sedam i pol posto dionica namijenjenih institucionalnim igračima na burzi njima prepustila tek 35 posto, a ostalo strancima. No, bez obzira na toliki interes i građana i velikih ulagača, ekonomski analitičar Branimir Lokin smatra da će većina građana na burzi kratko mešetariti jer igraju na brzu zaradu: „Može dovesti do razočaranja i može se dogoditi to da jer one sada imaju male, apsolutno male prinose i to ljude može potaknuti na brzu rasprodaju te, ustvari, dionice. I da postaju, opet, predmet i vlasništvo velikih ulagača, koji onda preuzimaju i zadnje te ostatke HT-a.“

U državnu će se kasu od prodaje dionica sliti oko sedam milijardi kuna. Pet milijardi kuna prenijet će se u Umirovljenički fond, najavio je ministar financija Ivan Šuker.

Premijerski kandidat SDP-a Ljubo Jurčić cijelu priču s prodajom T-HT-ovih dionica drži – promašajem Sanaderove vlade: „Budući da se ovdje radi o hrvatskoj imovini, ova cijena je ispod fer ili normalne cijene, koju ta imovina zavređuje. S jedne strane. Tako da je tu pokazana pogrešna politika Vlade. S druge strane, građani se normalno ponašaju jer oni očekuju da će nešto kupiti ispod cijene, nakon nekog vremena će tu imovinu, tu dionicu prodati i zaraditi.“

Trgovanje dionicama T-HT-a započet će u petak ujutro, istodobno na zagrebačkoj i londonskoj burzi. Prema nekim procjenama, već prvog dana vrijednost će porasti za oko sto kuna. No, očekuje se i veći rast jer je

HT jedan od 15 ponuđača za kupnju 49 postotnog udjela države u Telekomu Slovenije. Prva faza prodaje udjela slovenske države u Telekomu Slovenije završava 15. listopada, do kada registrirani ponuđači moraju predati svoje neobvezujuće ponude.

Vlada, inače, zbog velikog interesa građana za dionicama najavljuje javnu ponudu za prodaju svoga udjela u još nekim uspješnim hrvatskim tvrtkama, primjerice Croatia osiguranju. Očito se računa s time da će građani takve njihove poteze honorirati na predstojećim izborima.