Jačanje socijaldemokracije u Skandinaviji | Politika | DW | 15.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Nordijski recept

Jačanje socijaldemokracije u Skandinaviji

Radnička stranka je pobijedila na izborima u Norveškoj. Socijaldemokrati su zabilježili uspjehe i u drugim zemljama sjeverne Europe. Što je tajna njihovog uspjeha?

Norveška: Povratak na vlast

U Norveškoj su socijaldemokrati na parlamentarnim izborima osvojili oko 26% glasova i postali najjača stranka. Time je postalo izvjesno da će predsjednik Radničke stranke, 61-godišnji Jonas Gahr Støre (naslovna fotografija), na čelu vlade naslijediti dosadašnju konzervativnu premijerku, odnosno da će Norvežani dobiti vladajuću koaliciju lijevog centra. Pobjedom Radničke stranke u Norveškoj zaokružen je uspješni izborni ciklus sjevernoeuropskih socijaldemokrata – oni su prije toga pobijedili i u Danskoj, Finskoj i u Švedskoj.

Na prvi pogled sama činjenica da je sjever Europe sada u rukama socijaldemokracije može izgledati kao veliki uspjeh. No, Peter Egge Langsæther, politolog sa Sveučilišta u Oslu, gleda mało diferenciranije:

"Da, to je pobjeda, ali ne i velika pobjeda. Više bi to bila katastrofa kada najveća oporbena stranka nakon osam godina u opoziciji ne bi opet preuzela vlast.” U Norveškoj se naime vrlo rijetko događa da neka stranka na vlasti ostane duže od dva izborna ciklusa, dodaje Langsæther.

Socijaldemokrati su ustvari na izborima zabilježili slabiji rezultat nego prije četiri godine, osvojili su jedan posto glasova manje nego na prošlim izborima. Ali i bez obzira na to, sasvim je jasno da bi vlada koju predvode socijaldemokrati Norvešku mogla odvesti na jedan sasvim novi i drugačiji kurs – jedinu zemlju sjeverne Europe koja, za razliku od svojih susjeda, nije članica Europske unije.

U predizbornoj kampanji je zaštita klime imala središnju ulogu. U Norveškoj, zemlji koja se obogatila zahvaljujući nafti i plinu, pritom se radi o budućnosti tih industrija. Radnička stranka je tradicionalno tijesno povezana sa sindikatima koji su aktivni u tim branšama – i zato uopće nije nikakvo iznenađenje da se šef te stranke Jonas Gahr Støre izričito ne deklarira kao neprijatelj nafte.

Norveška naftna industrija

Norveška naftna industrija

Jedan od mogućih koalicijskih partnera, Socijalistička stranka ljevice, po tom bi pitanju ipak mogla izvršiti veliki pritisak na socijaldemokrate. Iako se Radnička stranka ne protivi eksploataciji novih naftnih polja, na nekim drugim područjima ona je aktivnija po pitanju zaštite klime, kaže Peter Egge Langsæther – i kao primjer navodi njihov zahtjev za povećanjem porezne stope za emisiju CO2. Ovaj politolog upravo u debati oko zaštite klime vidi temu koja ima najveći konfliktni potencijal za novu norvešku vladu.

Švedska: Socijaldemokracija nije mrtva

U Švedskoj je socijaldemokrat Stefan Löfven premijer od 2014. „Činjenica da su u svim nordijskim zemljama na vlasti socijaldemokrati pokazuje nam da socijaldemokracija nije mrtva”, smatra Langsæther. No, iako je u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj i Finskoj ljevica najjača politička opcija, ona je ipak slabija nego ranije: „To vrijedi prije svega za švedske i norveške socijaldemokrate.”

Jedan od razloga za to je po Langsætheru činjenica da je došlo do fragmentacije na ljevici. Jednostavno je postalo teže okupiti veću skupinu birača iza neke stranke. U tradicionalnom biračkom tijelu socijaldemokrata razlikuju se naime mišljenja birača po pitanju klime ili migracija.

Uspjeh socijaldemokracije u Švedskoj najvećim dijelom se može zahvaliti činjenici da je "Socialdemokraterna" već jedno cijelo stoljeća dominantna stranka u toj zemlji i da je ona na odlučujući način kreirala sliku od Švedskoj kao državi blagostanja, o državi koja se brine o svojim građankama i građanima. Švedska se znatno razlikuje po tom pitanju od drugih europskih zemalja, u kojima su socijaldemokratske stranke proteklih godina bilježile sve lošije rezultate u istraživanjima javnog mnijenja.

Vlada 64-godišnjeg Löfven ipak se u posljednje vrijeme našla na meti žestokih kritika. Tijekom ljeta ona je „pala“ nakon što je izgubio podršku parlamenta kada se glasalo o povjerenju vladi u kontekstu liberalizacije tržišta najamnih nekretnina. Löfven je u međuvremenu za jesenske mjesece najavio konačno povlačenje iz kabineta.

Danska: Skepsa oko migracija

"To je stvarno jedno novo iskustvo”, tako Lykke Friis, dopredsjednica think-tanka European Council on Foreign Affairs i direktorica danskog trusta mozgova Europa, govori o preuzimanju vlasti od strane trenutne danske premijerke Mette Fredriksen prije dvije godine.

Posebnost kod danske "Socialdemokraterne" je u tome da se ona svjesno odlučila skrenuti udesno po pitanju migracijske politike – kako bi preotela glasove desno-populističkoj Danskoj narodnoj stranci. "Bila je to jasna strateška odluka“, kaže Lykke Friis.

Za razliku od tog pitanja, stranka 43-godišnje Fredriksen zastupa ljeviju gospodarsku politiku i zalaže se za zaštitu klime, objašnjava Peter Egge Langsæther. "Danski slučaj je neka vrsta laboratorija“, dodaje naš sugovornik. Posvuda u Europi socijaldemokrati imaju problema s pozicioniranjem kad se radi o temi migracija, napominje on: „S vremenom će se pokazati je li danski put uspješan ili će ipak doživjeti kraj.”

Finska: Pragmatičan pristup

Kada je Sanna Marin (rođena 1985.) postala finska premijerka, a to je bilo 2019., svijet je obišla jedna fotografija: najmlađa šefica vlade na svijetu, okružena trima drugim mladim ženama – koje su bile čelnice onih stranaka s kojima su njezini socijaldemokrati koalirali.

Sanna Marin

Sanna Marin (2. s desna)

Za mnoge je promatrače i komentatore to bilo osvježenje i novost – zato što je bilo u totalnom kontrastu s tradicionalnim predstavljanjima (muških) političara u crnim odijelima.

Ali iza te fotografije se skriva i drugi recept koji odlikuje finske socijaldemokrate: njihov pragmatizam, njihova želja da surađuju sa strankama najrazličitijih usmjerenja. „To je vjerojatno njihova formula uspjeha“, kaže Dag Einar Thorsen, politolog sa Sveučilišta South-Eastern Norway.

U Finskoj je politička scena drugačija i to već iż povijesnih razloga, dodaje Thorsen. Za razliku od nekih drugih nordijskih zemalja u kojima postoji tradicionalna podjela desno-lijevo, u Finskoj su oduvijek velike koalicije formirale brojne stranke različitih političkih orijentacija.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva