Jačanje istočnog krila glavni zadatak NATO-samita | Politika | DW | 28.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

NATO

Jačanje istočnog krila glavni zadatak NATO-samita

Nova strategija, više vojnika na istoku i možda novi članovi. NATO želi odrediti novi kurs na samitu u Madridu koji započinje ovog utorka (28.6.)

Kao i uvijek, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg temeljito je pripremio summit NATO-a u Madridu. To je trebao biti njegov oproštajni summit, ali Stoltenberg će ipak morati dulje ostati na dužnosti zbog ruskog napada na Ukrajinu. 30 saveznika želi dokazanog glavnog diplomata na čelu svog saveza u vrijeme krize. 63-godišnji Stoltenberg, koji je glavni tajnik od 2014., postavlja jasne smjernice. "Središnje odluke za budućnost NATO-a bit će donesene u Madridu. Usvojit ćemo novi strateški koncept, ojačati našu obrambenu sposobnost i odlučiti o sveobuhvatnom paketu pomoći Ukrajini", rekao je Jens Stoltenberg za tjednik Der Spiegel.

Stoltenberg i drugi diplomati NATO-a pokušavaju verbalno umanjiti spor između Turske (članice NATO-a) i zemalja kandidata Švedske i Finske.„Bilo bi lijepo da su Švedska i Finska, koje traže brzi prijem zbog ruske prijetnje, mogle biti pozvane u Madrid. Ako se to ne dogodi, to neće biti katastrofa”, relativizira američko izaslanstvo u NATO-u.

Pojačanje na istočnom krilu

Infografik Karte NATO Ostflanke EN

Pojačati istočno krilo

Fokus samita bit će više na temi pojačanja istočnog krila. Od početka ruskog rata protiv Ukrajine čak je i posljednji partner unutar NATO-a shvatio ono što je godinama bilo predmet NATO-ovih planiranja. Ruska prijetnja konvencionalnim oružjem veća je nego što se mislilo. Zato se Rusija u novom strateškom konceptu više ne naziva partnerom, nego protivnikom.

Ministri obrane NATO-a odlučili su prije dva tjedna da je "istočno krilo", odnosno područje od Baltičkog do Crnog mora, potrebno ojačati što je prije moguće. Koncept o kojem se trenutno raspravlja ne predviđa stalno stacioniranje velikih borbenih postrojbi od nekoliko tisuća vojnika.

Polovica "snažne" brigade, koju je njemački kancelar Olaf Scholz najavio tijekom svog posjeta Litvi početkom lipnja, u pravilu će ostati u Njemačkoj i zapravo će biti prebačena u Litvu samo u slučaju krize. Druga polovica (oko 1.500 ljudi) u samoj baltičkoj zemlji ostaju na rotirajućoj osnovi. Osim toga, tu će biti 2.000 vojnika iz drugih članica NATO-a, tako da bi dodatna NATO-brigada pod njemačkim vodstvom trebala imati oko 5.000 vojnika.

Stoltenberg želi na samitu u Madridu postići da taj njemački primjer "nove vrste raspoređivanja trupa" preuzmu i druge zemlje NATO-a. Britanija, Francuska, Danska i možda Kanada također bi mogle obećati postrojbe, kažu diplomati NATO-a koji rade na pripremama za sastanak.

Preduvjet za to je odgovarajuća logistika, od koje su zemlje NATO-a još jako udaljene. NATO je 2018. godine u njemačkom Ulmu uspostavio vlastito zapovjedništvo pod nazivom "Zajedničko zapovjedništvo za potporu i osposobljavanje".

Ono trenutno radi na razradi prometnih ruta, jačanju infrastrukture i uklanjanju birokratskih prepreka. Nedostaju odgovarajući vlakovi, mostovi i luke za brzi transport teške ratne opreme s Atlantika ili iz Njemačke na istok. Za vrijeme Hladnog rata takva je logistika postojala, ali je nakon ponovnog ujedinjenja demontirana jer više nitko nije doživljavao prijetnju. General Bundeswehra Alexander Sollfrank, koji je na čelu zapovjedništva u Ulmu, želi transport postrojbi učiniti bržim kako bi zastrašivanje protivnika imalo smisla.

Sloga članica saveza

NATO Gipfel | Generalsekretär Jens Stoltenberg

Čovjek za krizna vremena - Jens Stoltenberg

Posljednjih mjeseci NATO je već povećao svoju prisutnost na tzv. istočnom krilu. U Poljskoj, Estoniji, Latviji i Litvi povećane su postojeće "borbene skupine", pri čemu se radi o postrojbama od 1.000 do 2.000 vojnika, a nove "borbene skupine" osnovane su u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. NATO računa s tim da je zbog ruske prijetnje 100.000 američkih vojnika ponovno bilo stacionirano u Europi u ožujku, od čega gotovo 10.000 samo u Poljskoj. 40.000 vojnika je pod izravnim zapovjedništvom NATO-a.

Relativno nove zemlje NATO-a na istočnom krilu zalažu se za trajnije prisustvo američkih postrojbi. NATO-diplomati ističu da se treba pripremiti i na činjenicu da bi podrška sadašnje Bidenove administracije NATO-u mogla uskoro prestati. Pobijede li republikanci na predsjedničkim izborima 2024. i Donald Trump se vrati u Bijelu kuću, novoprobuđena solidarnost mogla bi biti okončana. Iza kulisa na samitu NATO-a francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji savez više ne smatra "klinički mrtvim", kao je rekao još prije nekoliko godina, zalagat će se za jačanje europskog stupa NATO-a i njegovu "suverenost".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu