Izgladnjivanjem pobijediti rak?

Rak treba puno energije i zbog toga potiče novi, brzorastući sustav krvnih žila koji ga opskrbljuje hranjivim tvarima i kisikom. Upravo zato, znanstvenici već neko vrijeme razrađuju novi način borbe s ovom bolešću koji ne predviđa izravno uništavanje stanica raka, već njegovo «izgladnjivanje». To se postiže na način da mu se onemogući opskrba krvlju.

U prvoj fazi znanstvenici su razvili lijek koji spriječava izgradnju novih krvnih žila, kako tumor više ne bi rastao. Znanstvenici sa sveučilišta u Koelnu sada su pronašli način kako da zatvore već postojeće žile tumora, kako bi raku onemogućili opskrbu krvlju. Voditeljica laboratorija Claudia Gottstein kaže: «Žile tumora razlikuju se od normalnih žila, njihova je struktura posve drukčija, one funkcioniraju na posve drukčkiji način, a razlike postoje i na mikroskopskoj i molekularnoj razini. Te razlike mogu se koristiti u potrazi za terapijom.»

Grupa znanstvenika okupljenih oko Claudije Gottstein razvila je zato bjelančevine koje se dijelom sastoje i od takozvanih antitijela. Taj dio molekule bjelančevina ima sposobnost vezivanja za određenu strukturu u untutrašnjosti tumora, za takozvani antigen. Drugi dio molekule sastoji se od bjelančevine koja nakon spajanja potiče grušanje krvi. Tako u žilama tumora nastaje ugrušak koji ih zatvara. Tkivo iza njega ne dobiva više hranjive sastojke i odumire. Ova metoda sveučilišta u Koelnu, u prvim je pokušajima na miševima dala uspješne rezultate. «Davali smo samo lijek, ili lijek u kombinaciji. Kada smo ga davali samog, postotak uništenog tkiva bio je oko 50 posto, a u kombinaciji do 95 posto. To je u prosjeku 26 i 70 posto.»

Znanstvenici i liječnici koji traže lijek protiv raka vjeruju da će ovo otkriće moći dobro upotpuniti liječenje već poznatim lijekovima, budući da nudi određene prednosti. Većina konvencionalnih lijekova protiv raka djeluju izravno na stanice tumora, što znači da moraju prodrijeti do samog tumora. No, to nije uvijek jednostavno. Osim toga, stanice raka često mutiraju, pa dugoročno postaju imune na aktivne supstance. Stanice krvnih žila u pravilu se ne mijenjaju i osim toga, ne moraju se potpuno uništavati lijekovima, već ih je dovoljno blokirati. Claudia Gottstein se nada da će novi lijek moći djelovati i na novostvorene tumore, koji imaju jednaku strukturu. Tako će biti moguće tretirati i metastaze koje liječnici još nisu ni primjetili. «Lijekovi će biti ubrizgavani u venu, zatim će se proširiti krvotokom, te će se vezati za antigen».

No, usprkos pozitivnim rezultatima, prije nego što bude odobreno korištenje ovoga lijeka za kliničke studije, morat će uslijediti još jako puno pokušaja.

«Sljedeći nam je korak poboljšati rezultate, izmijeniti supstancu. A to možemo jer smo razvili novu tehnologiju koja nam omogućuje da stvaramo molekule čiji nam sastav odgovara. Nadalje, pokušat ćemo pronaći optimalnu kombiniranu terapiju, a kao treće, provodit ćemo daljnja istraživanja kako bismo bili posve sigurni da nećemo zahvatiti i normalne žile. U dosadašnjim pokušajima nismo zabilježili nikakva oštećenja normalnih žila», rekla je Gottstein.

To znači da se ove posebne strukture pojavljuju zapravo samo u žilama tumora, a ne i u normalnim žilama. Osim toga, te strukture razlikuju se od tumora do tumora, tako da znanstvenici sada i u drugim tumorima traže moguća mjesta spajanja, a što ih više pronađu, to će više novih proteina biti proizvedeno i testirano. Možda jednog dana postanu temelj liječenja raka.