Izdavanje azila u Grčkoj: što radi EU? | Politika | DW | 16.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Izdavanje azila u Grčkoj: što radi EU?

Problemi u grčkim kampovima nisu ništa novo. No požar u Moriji baca novo svjetlo na dosadašnji neuspjeh EU-a. Bernd Riegert je napravio bilancu.

Kako se može riješiti kriza nakon požara u izbjegličkom kampu Moria? Atena i Bruxelles traže odgovore na ovo pitanje. U ovom trenutku postoje sljedeće alternative:

Grčka želi što je moguće zatvoreniji kamp

Grčki ministar za civilnu zaštitu Michalis Chrysochoidis je u ponedjeljak rekao da ni jedan podnositelj zahtjeva za azil ili izbjeglica ne smije napustiti otok Lezbos. Oni se najprije moraju registrirati u novom kampu Kara Tepe i testirati na koronu. Onda će se odlučiti o njihovom traženju azila i potrebi za zaštitom, kao i o deportaciji ili mogućnosti daljeg putovanja na grčko kopno. Grčka država, kako dalje navodi ministar, ne smije dozvoliti da bude ucijenjena. Polazi se od toga, kako je dalje rekao, da su požar u Moriji podmetnuli azilanti sami kako bi prisilili na to da moraju dalje otputovati. Istraga o uzrocima požara je međutim još u toku. Grčka vlada očito strahuje da bi i drugi kampovi u Grčkoj mogli izgorjeti ako bude prihvaćena evakuacija s Lezbosa.

UNHCR gradi novi izbjeglički kamp Kara Tepe

UNHCR gradi novi izbjeglički kamp Kara Tepe

Njemačka želi primiti neke izbjeglice

Njemačka je, prema medijskim izvještajima, spremna primiti do 150 maloljetne djece bez pratnje, kao i 1.500 podnositelja zahtjeva za azil s Lezbosa i drugih grčkih otoka. To bi se međutim, prema navodima grčke vlade, moglo dogoditi tek nakon što bude završena nova registracija i postupak provjere. Službeno grčka vlada nije zatražila pomoć Berlina. Ukupno 400 maloljetnika koji su predviđeni za raspodjelu se već nalazi na grčkom kopnu.

Koliko će biti veliki kamp Kara Tepe?

Navodi o gradnji novog kampa na Lezbosu se teško mogu shvatiti. Grčki ministar migracija Notis Mitarachi je govorio o tome da će za tjedan dana svi podnositelji zahtjeva za azil bez krova nad glavom na otoku, dakle njih 12.000, biti smješteni u novo šatorsko naselje. No prethodno se navodilo da u novi kamp stane 5.000 ljudi. Do ponedjeljka navečer treba biti osigurano prvih 800 mjesta. Migranti su za različite medije rekli da je opskrba u novom kampu Kara Tepe lošija. Dok u njega ne bude smješteno svih 12.000 podnositelja zahtjeva za azil, koji trebaju biti registrirani i testirani na koronu, mogli bi proći tjedni ili mjeseci.

Godinama teške greške

Nedostatak organizacije postupaka na Lezbosu je već do sada bio veliki problem koji je, prema navodima UNHCR-a, doveo do uvjeta „nedostojnih čovjeka". U zapaljenom kampu Moria, koji je imao kapacitet 3.000 ljudi, bilo je smješteno 12.000. Postupak izdavanja azila u Moriji je prema najavama EU-a i Grčke u travnju 2016. godine trebao trajati samo „nekoliko tjedana", uključujući i trajanje žalbenog postupka na sudu. Nakon toga su sirijske izbjeglice trebale biti transportirane u Tursku, kako to previđa Sporazum o izbjeglicama između EU-a i Turske. Sirijske izbjeglice koje su stigle nakon Sporazuma na grčke otoke su, prema navodima Europske komisije, u godinama od 2016. do 2019. vraćene u Tursku. Izbjeglice koje nemaju pravo na azil trebaju biti vraćene u svoje zemlje. No sve to nije funkcioniralo zbog čega se na grčkim otocima skupilo do 40.000 podnositelja zahtjeva za azil.

EU raspravlja, ali ne odlučuje

Postupak izdavanja azilau Grčkoj traje često mjesecima, ako ne i godinama. Postupci na Lezbosu i drugim grčkim otocima se rastežu iako su na licu mjesta Europska agencija za zaštitu granica „Frontex" i Europske službe za izdavanje azila „EASO" sa svojim savjetnicima i službenicima. Europski službenici, koji su tu stigli iz drugih zemalja članica, nemaju međutim u kampovima pravo na odlučivanje. Zadatke poput dodjele azila ili deportacije smiju voditi samo grčki službenici.

Angela Merkel

Njemačka vlada je aktivna u rješavanju izbjegličke krize

Što je novo u prijedlogu Angele Merkel?

Koncept „hot spots" je propao, kaže njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer. Kako njemačka kancelarka Angela Merkel zamišlja kampove kojima bi sada zajednički na Lezbosu trebali upravljati EU i Grčka nije jasno. Merkel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen su u ponedjeljak izjavile da su na umu imale kampove koje će voditi Frontex i EASO. Diplomati EU-a upućuju na to da je to upravo bilo ono što u Moriji nije funkcioniralo.

Europska komisija sada želi već naredne srijede na samitu šefova država i vlada predstaviti svoje najavljene prijedloge o reformi postupka izdavanja azila u Europi. Prijedlozi predviđaju dalje usmjeravanje postupka za azil. Pravilo o raspodjeli onih koji su dobili azil iz Grčke ili Italije je predviđeno samo na dobrovoljnoj bazi. Njemački ministar unutarnjih poslova Seehofer želi bolje zaštititi vanjske granice EU-a, postupak izdavanja azila voditi direktno na granicama i vršiti deportacije iz tih kampova.

Trajno zatvaranja azilanata nelegalno

Europski sud pravde je presudom protiv Mađarske u svibnju 2020. godine odredio da zadržavanje podnositelja zahtjeva za azil u takvim tranzitnim kampovima na vanjskih granicama EU-a može trajati samo četiri tjedna. Nakon toga smještaj u zatvorenim kampovima slovi kao nezakonito zatvaranje. Kako će ova presuda biti primijenjena na novi kamp na Lezbosu je neizvjesno.