Izbori u Turskoj - problemi u Njemačkoj | Politika | DW | 24.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izbori u Turskoj - problemi u Njemačkoj

Turski predsjednik Erdogan ponovo želi svoju predizbornu kampanju voditi i u inozemstvu. Njemačka bi tu bila logičan izbor. No vlada u Berlinu o tome ima drugačije mišljenje - predizbornih skupova tu biti neće!

Türkei Erdogan wirft Deutschland «Nazi-Praktiken» vor (Reuters/M. Sezer)

Erdogan bi rado nastupao i u Njemačkoj, no šanse za to su male

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je ponovio stav njemačke vlade o zabrani predizbornih nastupa stranih političara u Njemačkoj. "Naša je pozicija jasna. Tri mjeseca pred izbore u drugoj državi na području Njemačke neće biti provođene predizborne kampanje političara iz te zemlje", rekao je Maas na rubu sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica grupe G7 u Kanadi. On je dodao da to važi za sve, bez obzira iz koje zemlje netko dolazi.

Osvrćući se na nedavnu najavu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, kako će se prijevremeni predsjednički izbori u Turskoj održati već tokom lipnja ove godine, Maas je izjavio kako on ne želi ponovno izbijanje spora sa Turskom u vezi s vođenjem turske predizborne kampanje na tlo Njemačke, kao što je to bio slučaj prošle godine. "Taj spor nije koristio ni jednoj strani", naglasio je Maas.

Deutschtürken Referendum Frauen (DW/T. Yildirim)

Slavlje u Kölnu nakon Erdoganove pobjede na raferendumu prošle godine

Erdogan je u intervjuu za televiziju NTV izjavio da će u jednoj zemlji, ne navodeći njeno ime, razgovarati s turskim državljanima. On je rekao da će to biti u sportskoj dvorani koja prima između 10.000 i 11.000 ljudi.

Važnost turske zajednice u Njemačkoj

U Njemačkoj živi 1,4 milijuna osoba koje imaju pravo glasa na izborima u Turskoj. To je ujedno najveći broj osoba sa pravom glasa koje žive u nekoj drugoj državi. U Njemačkoj je na snazi opća zabrana predizbornih nastupa političara iz zemalja koje nisu članice EU i to tri mjeseca prije izbora u njihovoj zemlji. Ova zabrana je reakcija na prošlogodišnji spor između Turske i Njemačke prije referenduma o reformi ustava. Tada je u Njemačkoj iz različitih razloga – najčešće uz napomene o sigurnosnim rizicima -  zabranjeno više planiranih nastupa turskih političara. Te zabrane je vlada u Ankari je tada nazvala "nacističkom praksom". Ovaj spor je bio jedan od razloga za znatno pogoršanje njemačko-turskih odnosa, koji se od toga ni do danas nisu u potpunosti oporavili.

Deutschland Heiko Maas (SPD), Außenminister (picture-alliance/dpa/K. Nietfeld)

Heiko Maas: U Njemačkoj bez turskih predizbornih skupova

Sada se postavlja pitanje kako će turska vlada reagirati na ovu odluku Njemačke pred planirane izbore zakazane za 24. lipnja. Ovo će sigurno biti tema o kojoj će njemački ministar vanjskih poslova Maas razgovarati sa turskim kolegom Mevlütom Cavusogluom u New Yorku. Njih obojca sudjeluju na zasjedanju opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Donedavni predsjednik stranke "Zelni" Cem Özdemir, inače turskog podrijetla, izjavio je za "Stuttgarter Nachrichten" da ne isključuje da će se Erdogan sa svojim pristalicama u Njemačkoj boriti za svaki glas Turaka u toj zemlji. Zbog toga bi nastup u Njemačkoj za Erdogana imao veliku vrijednost.

Borba za birače u inozemstvu

Predstavnici turske vladajuće stranke AKP, jednako kao i predstavnici sekularne oporbene stranke CHP te prokurdske HDP ne isključuju predizborne aktivnosti u Europi. Detalji još nisu poznati jer se nakon iznenađujuće Erdoganove najave predizborna kampanja još priprema. AKP bi danas trebao objaviti na koji se način namjerava boriti za glasove birača, kako u zemlji tako i inozemstvu.

Glasači izvan zemlje su za turske stranke relativno mala, ali istovremeno vrlo zanimljiva grupa birača. U različitim europskim zemljama živi ukupno oko 2,5 milijuna Turaka s pravom glasa. U odnosu na ukupno 55 milijuna birača to na prvi pogled nije puno, ali može biti važan broj, ukoliko rezultati izbora butu vrlo tijesni. Istovremeno istraživanja pokazuju, da većina glasača u inozemstvu na izborima svoj glas daju Erdoganu. Tako bi Turci koji žive izvan domovine mogli odlučiti tko će pobijediti na izborima 24. lipnja.

Deutschland Köln Pro-Erdogan-Demonstration (picture alliance/dpa/O. Berg)

U Kölnu se se na proerdoganovskim demonstracijama prije dvije godine okupili deseci tisuća njegovih pristalica

Za uspjeh u prvom krugu je Erdoganu potrebno 50 posto glasova birača. Na izborima održanima 2015. i 2017. godine je Erdogan osvojio 51, odnosno 50 posto glasova birača. To je suviše tijesan rezultat, da bi turski predsjednik mogao opušteno ići u predizbornu kampanju odnosno bilo što prepustiti slučaju. Za Erdogana bi osvajanje većine posebno moglo biti problematično, ukoliko mu se kao protukandidat na izborima suprotstavi bivši predsjednik Abdullah Gül.