Izbori u doba korone
24. travnja 2021
Ovoga puta je sve drugačije: zbog pandemije nema velikih predizbornih okupljanja s glasnim skandiranjima i glazbom. Umjesto toga, stranke organiziraju manje susrete s biračima. No, veliki šou se odvija na društvenim mrežama.
Deveti demokratski izbori od pada komunističkog režima 1989./1990., koji bi se trebali održati 25. travnja 2021., odvijaju se u znaku 30. godišnjice od prvih višestranačkih izbora u zemlji koja je do tada bila poznata kao "Sjeverna Koreja Europe". Tada je Albanija, još uvijek pod dojmom traume komunističke diktature, započela svoj povratak u Europu. "Želimo da Albanija postane poput Europe" – to je trebalo ostvariti u državi bez ikakvog iskustva s demokracijom.
U protekla tri desetljeća se Albanija doista znatno promijenila, smatra njemačka stručnjakinja za Balkan Johanna Deimel: "Iz tmurnog sivila je stvoren okvir demokratske i pravne države, razvilo se građansko društvo te slobodni i pluralistički mediji."
Osim toga je Albanija članica NATO-a i uskoro će započeti pregovore o pristupanju EU-u. Sve to su vidljivi znaci pozitivnih promjena. "No zemlja je nažalost već godinama blokirana zbog sukoba dviju glavnih stranaka i to ju koči u njezinom demokratskom razvoju", smatra Deimel.
Sukobljene strane
Radi se o polarizacija između vladajuće Socijalističke stranke (PS) pod vodstvom premijera Edija Rame i oporbene Demokratske stranke (PD) Lulzima Bashe. Posljednjih je godina taj sukob postao žestok čak i za albanske prilike: u više navrata je oporba iznosila teške optužbe protiv vlade, uključujući i onu o navodnoj kupovini glasova na parlamentarnim izborima 2017. u korist socijalista.
Pristalice PD-a godinama protestiraju, u nekoliko navrata je došlo i do eskalacije nasilja. A albansko pravosuđe, koje bi trebalo razjasniti takve navode, paralizirano je najopsežnijom pravosudnom reformom ikad provedenom u Albaniji. Njezin cilj: „osloboditi” državni sustav od korupcije.
Eksplozivno raspoloženje
Situacija se smirila tek nakon posredovanja EU-a i SAD-a i reforme izbornog zakona. Čak je došlo do suradnje između vlade i opozicije. Dogovorene su neke tehničke mjere, poput uvođenja biometrijskog identificiranja birača.
Ali napetosti i nepovjerenje ipak nisu sasvim uklonjeni, a tome će svakako doprinijeti i, kako ankete najavljuju, vrlo tijesna razlika u broju osvojenih glasova. "Rezultat će biti tijesan", kaže Afrim Krasniqi, voditelj Instituta za političke studije u Tirani, u razgovoru za DW. Sve ankete predviđaju da će dvije najjače stranke dobiti otprilike podjednak broj glasova.
Demokrati: pobjeda ili beznačajnost
Premijeru Ediju Rami neće biti lako dobiti treći mandat. Prema mišljenju političkog analitičara i poznavatelja Balkana Michaela Weicherta, trenutna vladina koalicija koju predvode socijalisti "ima doduše dobre šanse za pobjedu na izborima ako uspije mobilizirati glasače i izvan krugova koji su joj uobičajeno naklonjeni".
Ali za Lulzima Bashu se radi o igra na sve ili ništa: "Ili će oporba, predvođena Demokratskom strankom, uspjeti pobijediti na izborima - ili stranka a, prije svega njezino političko vodstvo, tonu u beznačajnost."
Ramin imidž "mahera" zahvaljujući vakcinaciji
Sada se za obje strane radi o što većoj mobilizaciji glasača. Pod sloganom "Albanija, naša budućnost", socijalisti velikom kampanjom cijepljenja protiv korone žele ojačati svoj imidž „mahera". S druge se strane demokrati predstavljaju kao motor promjena i oslobađanja od socijalističke korupcije i organiziranog kriminala.
Izborna kampanja nije usredotočena na bolji program, već na razna obećanja i diskvalificiranje političkog protivnika, kritizira Afrim Krasniqi: "Socijalisti kažu da će, ako narod glasa za oporbu, reforme biti prekinute. A opozicija tvrdi da samo ona može poboljšati situaciju te obećava da će, za razliku od Rame, zaustaviti iseljavanje u inozemstvo i stvoriti izglede za normalan život u Albaniji. "
No sada je "veliko pitanje hoće li Albanija biti u stanju organizirati normalne izbore ovaj put. To bi ujedno ispunilo važan uvjet za dugo očekivani početak pristupnih pregovora s EU" kaže Krasniqi. Što se same situacije u zemlji tiče, on se boji da ovi izbori neće donijeti nikakve promjene u polariziranoj političkoj kulturi - "pogotovo ne ako rezultat bude tijesan", rekao je Krasniqi.