Izbor Komšića pobjeda Beograda i Moskve
9. listopada 2018
Opći izbori u BiH sasvim bi zaobišli prosječnog građanina Hrvatske da se nisu dogodili tijekom praznične nestašice vijesti. I da iz BiH nisu stigle prijetnje podizanjem tužbe oko gradnje Pelješkog mosta, koji Vlada, ali i građani, smatraju potencijalnim dinamom hrvatskoga gospodarstva.
Naime, hrvatski građani su mahom izgubili interes za sunarodnjake iz Bosne i Hercegovine. Tamošnji Hrvati doživljavaju se, grubo rečeno, kao balast i HDZ-ov izborni bazen pa se novac uložen u njih često spominje i kao krimen vladajućima. Jednako kao što se zamjera predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović bilo kakvo spominjanje hrvatskog naroda u BiH, iako će ona iskoristiti svaku priliku i reći da je briga za njih njezina ustavna dužnost. Zbog pravednosti, treba naglasiti da se nekadašnji animozitet prema doseljenicima iz BiH primjetno smanjio zbog nezaustavljivog trenda u kojem hrvatski građani postaju ekonomski migranti pa se više ni o Hercegovcima ne govori kao o „dotepencima koji kradu radna mjesta 'pravim' Hrvatima".
Za razliku od nezainteresiranih građana, političari su se ipak morali odrediti prema izborima. „Žao mi je da se i ovaj put ponovio scenarij koji smo već vidjeli. Ponovno smo se zahvaljujući pravnom okviru doveli u situaciju da pripadnici jednog konstitutivnog naroda na teritoriju Federacije biraju predstavnika drugom, odnosno hrvatskom narodu", komentar je premijera Andreja Plenkovića na izbor Željka Komšića iz Demokratske fronte u tročlano Predsjedništvo.
Komšić prijeti tužbom
„Imamo pravo tužiti Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, jer je dva puta prekršila kao država Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice. Zašto se to veže za Pelješki most? Zato što to koristite kao adut, nećete utvrditi granicu na moru, nećete ispoštovati čak sporazum Tuđman-Izetbegović o morskoj granici", izjavio je Komšić za Hrvatsku televiziju, nakon čega je i optužio Plenkovića da je među onima koji „nedopustivo guraju nos tamo gdje ne bi trebali", nazivajući sve nepristojnošću.
Nakon ovoga, Hrvatska ipak nije dolijevala ulje na vatru, za Deutsche Welle kaže politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero. „Mainstream je reagirao vrlo odmjereno, izbjegavajući zaoštravanje sukoba. Premijer je išao izravno odgovarati, a predsjednica se čak i od toga sustegnula. Nema naznaka da će Hrvatska biti ta koja će zaoštravati odnose."
„Podupiremo BiH na njenom europskom putu više nego bilo koja druga članica EU-a. Svi politički akteri u BiH moraju biti svjesni da većeg saveznika od Hrvatske među članicama EU-a Bosna i Hercegovina sigurno nema. Zato smo unutar EU-a često govorili da pitanje duha Daytonskog sporazuma, a to je legitimna zastupljenost i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, treba biti poštovano. To je bitno za kvalitetno i učinkovito funkcioniranje BiH", ponovio je Plenković.
Grabar-Kitarović pak misli da su Komšićeve prve izjave neprimjerene, no vjeruje, kaže, u dobrosusjedske odnose. „Osobno ću se apsolutno zalagati za dobrobit susjedne države, za opstojnost i prava hrvatskog i ostalih naroda BiH, za euroatlantski put BiH i njezino što je moguće brže članstvo u EU-u." Izjavila je to u trenutku dok je Zagreb obilazio glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg.
Gjenero potvrđuje da su to ujedno i očekivanja Europske unije od Hrvatske: „Od Zagreba se očekuje da obuzdava politiku Hrvata u BiH, prije svega Čovićeva kruga. Nakon ovog ponovljenog ekscesa i kršenja temeljnih načela funkcioniranja konsocijacijske zajednice, bit će teško obuzdati zahtjeve za trećim entitetom. Teško će se utjecati na Hrvate u BiH da sudjeluju u konstituiranju drugih organa vlasti kad ne mogu sudjelovati u konstituiranju Predsjedništva."
Karamarko traži treći entitet, nekad je bio protiv
Kada je riječ o trećem entitetu, u Hrvatskoj ga je najjasnije zatražio Tomislav Karamarko. Nekadašnji predsjednik HDZ-a, za kojeg se često navodi da drži daljinski upravljač za desno krilo HDZ-a preko kojeg nastoji zbaciti svog nasljednika, sve je povezao i s jučerašnjim hrvatskim državnim praznikom.
„Dan neovisnosti od srca čestitam našim sestrama i braći u Bosni i Hercegovini. Hrvatska neovisnost neće nikada zasjati punim sjajem ako Hrvati u Bosni i Hercegovini ne dobiju puna entitetska prava kao i ostala dva naroda. Zbog toga s pravom od Zagreba očekuju i traže solidarnost i podršku, što bi bio najmanji izraz zahvalnosti za njihovo sudjelovanje u obrani i stvaranju Hrvatske", napisao je Karamarko na društvenim mrežama.
„Njegova politička moć je marginalna u Hrvatskoj. Paradoksalno, bio je najveći protivnik trećeg entiteta dok je bio u moći kao predsjednik HDZ-a. Tada je na sve načine odvraćao Čovića i HDZ BiH od zagovaranja trećeg entiteta", podsjeća analitičar Gjenero za DW.
Dodik kao predstavnik Hrvata?
Što će se dalje događati pokušao je predvidjeti bivši predsjednik Ivo Josipović. Kaže, očekuje da će se hrvatska politika interesno povezati još više s Miloradom Dodikom i Republikom Srpskom. Ozbiljno političko artikuliranje ideje trećeg entiteta ne očekuje. Za N1 je izjavio da hrvatska za formiranje trećeg entiteta ne bi našla podršku u međunarodnim faktorima, ni u EU-u ni u SAD-u. „Vjerojatno bi to ozbiljno pogoršalo vanjsko-politički položaj Hrvatske", misli Josipović.
Naš sugovornik pak podsjeća da Josipović više ne vodi hrvatsku politiku pa ne treba očekivati da će kao u njegovo vrijeme Dodik biti faktor u oblikovanju politike Zagreba prema BiH. „Ovom izbornom manipulacijom najviše su izgubili Hrvati i Bošnjaci u BiH. Najviše su dobili Banja Luka, Beograd i Moskva. Bojim se da će se nakon ovoga Čović sve više naslanjati na Dodika i rusku politiku s kojom je prije imao kontakte te da Zagreb tu neće moći ništa učiniti. Hrvatskoj nije u interesu da se jača utjecaj RS-a unutar BiH i da se otvaraju vrata Vučićevom i ruskom utjecaju. Tu će se procesi, nažalost, odvijati mimo političke volje Zagreba", predviđa nezavisni analitičar Davor Gjenero.