1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Izbjeglice sad stižu na Kanarske otoke

Jan-Philipp Scholz
23. studenoga 2020

Usred pandemije su Kanarski otoci postali cilj desetaka tisuća Afrikanaca na njihovom putu prema Europi. Španjolske vlasti su preopterećene. A stanje otežava i koronavirus.

https://p.dw.com/p/3ldzu
Kanarische Inseln Spanien Migration Gran Canaria Geflüchtete
Foto: Elvira Urquijo/Agencia EFE/imago images

Fotoreporteri na Gran Canariji ovih dana trebaju dobar teleobjektiv kako bi migrantima koji stižu mogli dati lice. Jer, španjolske vlasti su oko šatora središnjeg logora za prihvat izbjeglica Arguineguín postavile žutu plastičnu ogradu na udaljenosti većoj od 50 metara. Ispred logora je parkirano više policijskih autobusa kako se nitko od novinara ne bi usudio približiti se šatorskom naselju u luci gradića Mogán na Gran Canariji.

David Perdomo već tjednima promatra razvitak stanja – i to ga sve više frustrira. Ovaj Španjolac radi za jednu regionalnu radio-postaju i sam je doživio kako se informacijska politika vlasti promijenila. Što je više izbjeglica stizalo na otočje to odlučnije je vlada blokirala sve upite medija, kaže on.

„Ono što ne vidimo ne postoji“, tako očito misle odgovorni. „Ali, ako mi ne možemo izvijestiti o tomu što se događa ovdje u luci, onda se ni stanje neće moći promijeniti“, kaže Perdomo.

Spanien Migrationskrise auf den Kanaren | Gran Canaria
Mediji nemaju pristup u unutrašnjost prihvatnog centra za izbjegliceFoto: Jan-Philipp Scholz/DW

 Siromaštvo, nezaposlenost i korona

Više od 2.300 migranata je u međuvremenu smješteno u provizorne šatore na Gran Canariji. Zapravo su ti šatori predviđeni za 400 ljudi. I otočne vlasti i središnja vlada u Madridu su se mogli bolje pripremiti za dolazak izbjeglica. Istina, većina izbjeglica je tek zadnjih tjedana stigla na otočje. Više tisuća stiglo je tek prošlog vikenda. Ali, da se povećava broj migranata to se vidjelo već odavno. Još ljetos je sedam puta više Afrikanaca stiglo na Kanarske otoke nego u istom razdoblju prošle godine.

Stručnjak za migraciju Matt Herbert iz Globalne inicijative protiv transnacionalnog kriminala već tada je u razgovoru za DW govorio o „prethodnici migracijskog kretanja koje tjera COVID 19“. Gospodarske posljedice korona-krize tjerale su sve više Afrikanaca da napuste svoju domovinu. Istovremeno su zbog pandemije i bilateralnih sporazuma Europske unije i tranzitnih zemalja u Africi brojne uobičajene rute kretanja migranata bile blokirane. Zato su sve popularniji postajali alternativni putovi prema Europi – kao što je atlantska ruta preko Kanarskih otoka.

Izbjeglice spavaju pod vedrim nebom

Ali, umjesto da se pripreme za dolazak većeg broja izbjeglica španjolske vlasti su dugo ignorirale upozorenja. Sad se to osvećuje. U uredu Chema Santane u središtu Las Palmasa užurbano se radi. Taj suradnik Vijeća za izbjeglice Gran Canarije ni sam osobno nije mogao ući u prihvatni logor u Móganu, ali su njegovi suradnici mogli ući. Njihovi izvještaji su šokantni. „Sve izbjeglice moraju spavati na zemlji. Neki se mogu smjestiti u šatore, a drugi spavaju pod vedrim nebom“, kaže Santana. Vijeće za izbjeglice je od početka kritiziralo stanje u privatnom logoru. „Ali da će stanje postati tako dramatično ni mi nismo mislili.“

Izbjeglički kamp je nedavno posjetila i organizacija za ljudska prava Human Rights Watch. U njezinom izvještaju se nalazi dug popis kršenja osnovnih humanitarnih načela. Tako primjerice žene i djevojke koje putuju same nisu smještene odvojeno od drugih izbjeglica, kao što je uobičajeno. Ova organizacija izražava osobitu zabrinutost zbog nedostatka higijenskih mjera za vrijeme pandemije. „Tamošnji kaos je stvarna prijetnja ljudskim pravima, zdravlju i sigurnosti ljudi", kaže se u izvještaju.

Izbjeglice u hotelu
Privremeni smještaj u hoteluFoto: Jan-Philipp Scholz/DW

Španjolska vlada nema plana

U međuvremenu je vlada počela izbjeglice koji stižu nakon registracije u prihvatnom logoru raspoređivati po okolnim hotelima. Brojni hotelski smještaji su zbog pandemije ionako već mjesecima prazni, jer su turisti izostali. Ali, to već izaziva novo nezadovoljstvo. Brojni stanovnici strahuju da se sad pogotovo turisti neće vratiti na to otočje. Gradonačelnica Mogána Onalia Bueno već je u više navrata morala smirivati srdite prosvjednike. Događaji proteklih tjedana očito su jako opteretili angažiranu političarku.

„Ovo mjesto su u posljednje vrijeme posjetili brojni ljudi koji donose odluke i predstavnici međunarodnih institucija. Unatoč tome do danas ne znamo koja je strategija naše vlade za svladavanje krize na Kanarskim otocima“, kaže Bueno. Kao i brojni drugi političari na otoku ona zahtijeva da se barem dio izbjeglica konačno prebaci na španjolsko kopno.

Ali, vlada u Madridu se tomu odlučno protivi. Brojni migranti dolaze iz zemalja kao što su Senegal, Gvineja ili Maroko. Njih se smatra gospodarskim migrantima i oni nemaju gotovo nikakvih izgleda da mogu ostati u Španjolskoj ili Europskoj uniji. Te ljude bi španjolska vlada najradije odmah vratila u njihove domovine. Zbog pandemije je vraćanje migranata bilo dugo obustavljeno, ali nedavno su ponovo krenuli letovi kojima se migrante vraća, primjerice u Mauretaniju.

Provizorni prihvatni centar u luci u Mogánu
Provizorni prihvatni centar u luci u MogánuFoto: Jan-Philipp Scholz/DW

Ipak, za migrante u luci u Mogánu stigla je barem jedna dobra vijest. Među novinare koji čekaju ispred prihvatnog logora sve češće dolaze odvjetnici s ovoga otoka. Proteklih tjedana su se čuli kritični glasovi koji su zahtijevali poštivanje prava pridošlica, da ih se opsežno informira o mogućnostima dobivanja azila i europskim zakonima o useljavanju. I odvjetnici se neko vrijeme moraju strpjeti pred žutom plastičnom ogradom. Ali, na kraju oni ipak smiju ući u prihvatni logor za izbjeglice.