Izbjeglicama u Rusiji je teško pomagati

Lido Said je u jednoj afganistanskoj školi za djevojčice predavala njemački jezik i matematiku. Iako talibani nastavu za djevojčice smatraju „grijehom i sramotom“, Lido nije posustajala. Njezinog muža su jednom prilikom pretukle nepoznate osobe jer dozvoljava supruzi da radi kao učiteljica. Kasnije je nestao i do danas mu se gubi svaki trag. Lido je bila prisiljena s kćerkom preko Kabula i Uzbekistana pobjeći muževom bratu u Rusiju. Da bi platila put do Rusije, morala je prodati kuću i zlato koje je posjedovala. Lido kaže da su joj krijumčari za to tražili 4.000 dolara.

Lido s kćerkom već godinu dana ilegalno živi u Rusiji. „Zahtjevi za azil ili izbjeglički status su privremeno odbijeni“, žali se Jelena Burtina, zamjenica ruske organizacije za brigu o izbjeglicama Civilna potpora. Zbog toga Lido preko UNHCR-a pokušava dobiti azil u nekoj drugoj zemlji. „Šanse skoro ne postoje. Međutim, mi ćemo pokušati“, kaže Burtina.

U humanitarnoj organizaciji Civilna potpora dnevno oko 50 osoba traži pomoć. Bez obzira na podršku ove nevladine organizacije, šanse da izbjeglice iz Sirije, Čečenije, Tadžikistana, Afganistana ili Jemena dobiju azil su male“, kaže Burtina. Trenutno samo 600 osoba ima status izbjeglice. Privremeni azil se dodjeljuje osobama samo ako ukaz stigne s više razine. „To je dio političke kampanje. Trenutno je nužno Ukrajincima pružiti utočište. Za vrijeme rata u Gruziji su to bili Oseti (stanovnici Južne i Sjeverne Osetije)“, kaže Burtina.

Ne pruža se samo humanitarna pomoć

Nevladina organizacija Civilna potpora je osnovana 1990. godine u Moskvi za vrijeme kad su Armenci iz Azerbajdžana bježali u Moskvu. „Tada smo pružali humanitarnu pomoć, prikupljali odjevne predmete i lijekove“, prisjeća se Burtina. Organizacija tada nije imala vlastite prostorije i koristila je prostorije novina Literaturnaja Gazeta. Nakon nemira u Bakuu je izbio konflikt oko Gorskoga Karabaha, kao i ratovi u Tadžikistanu, Abhaziji i Čečeniji.

Ova nevladina organizacija je s vremenom spoznala da hrana, odjevni predmeti i lijekovi nisu jedini problemi koji muče izbjeglice. Jedan od velikih problema je komunikacija s vlastima. Kako bi pomogli izbjeglicama, suradnici Civilne potpore su detaljno proučili ruski zakon o migrantima.

UNHCR je 1998. godine ovoj ruskoj nevladinoj organizaciji ponudio pomoć. Ta pomoć je bila dovoljna za plaćanje stanarine i plaća suradnika koji su do tada radili bez novčane nadoknade. Tako su se oni sada mogli više posvetiti izbjeglicama i novim projektima među kojima su borba protiv diskriminacije Kavkažana u ruskim zatvorima. Također se bave i integracijom izbjegličke djece u rusko društvo, a pred sudom zastupaju žrtve nasilja motiviranih mržnjom prema strancima.

"Strani agenti"

Rusko pravosuđe je krajem travnja organizaciju Civilna potpora stavilo na tzv. popis „stranih agenata“. Prema zakonu iz 2012. godine, jedna organizacija se smatra „stranim agentom“ ako dobiva financijsku pomoć iz inozemstva i ako sudjeluje u političkim aktivnostima. Civilna potpora ne negira financijsku pomoć iz inozemstva. Međutim, može li se djelovanje ove organizacije smatrati političkom aktivnošću?

Voditeljica Civilne potpore Svetlana Ganuškina kaže da državno odvjetništvo u sklopu dva projekta ove organizacije smatra da ona poduzima političku aktivnost. U sklopu prvog projekta stručnjaci ove nevladine organizacije provjeravaju koliko ruski zakoni imaju rupa koje pružaju mogućnost za korupciju. U drugom projektu se radi o humaniziranju zatvorskih kazni. „Imamo slučajeve u kojim se zatvorenike zlostavlja“, kaže Ganuškina. Ona je uvjerena da se ti projekti ne mogu smatrati političkom aktivnošću, a kamoli da su u stranim interesima.

Ganuškina oštro kritizira to što se organizacija smatra „stranim agentom“. „Puno je teže surađivati s institucijama kao što su federalna služba za migracije, ministarstvo unutarnjih poslova ili ministarstvo zdravstva. Do sada su u najmanju ruku odgovarali na naše zahtjeve“, kaže Jelena Burtina i dodaje da ministarstvo pravosuđa planira uvođenje novog zakona. Taj zakon bi zabranio službenicima suradnju sa „stranim agentima“. To bi u znatnoj mjeri ugrozilo rad nevladinih organizacija kao što je Civilna potpora.