Iz norveških hidroelektrana u njemačke utičnice | Gospodarstvo | DW | 26.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Opskrba energijom

Iz norveških hidroelektrana u njemačke utičnice

To je dalekovod superlativa: Nordlink, jedan od najdužih podmorskih dalekovoda na svijetu ekološku električnu energiju dovodi iz Norveške sve do Njemačke i bit će dovoljan za oko 3,6 milijuna kućanstava.

Bivša hidroelektrana u Oddi, danas je industrijski muzej

Norveška obiluje potencijalima za hidroelektrane

Njemački građevinari inače definitivno više nisu ono što su nekad bili i kako još uvijek vjeruju mnogi u inozemstvu: u Berlinu nikad kraja gradnji zračne luke, u Kölnu nova linija podzemne željeznice je već odavno slučaj za državno odvjetništvo, u Hamburgu je prvi proračun za koncertnu dvoranu bio tek sitniš u usporedbi s onim koliko je na koncu koštala...

Zato je i za Nijemce već postalo golemo iznenađenje da - može i drugačije. Ovog četvrtka (27. 5.) se u Wilsteru sjeverno od Hamburga svečano pušta u pogon podvodni dalekovod Nordlink koji u Njemačku, po dnu Sjevernog mora električnu energiju vodi iz Norveške. I to točno na vrijeme i bez nekih većih premašivanja troškova. Zapravo je veza već završena prije pola godine, ali je do sad bio tek u probnom radu. Svi testovi su završeni, investitor i svi ostali su zadovoljni tako da sad i službneno može biti pušten u rad.

„Mi smo danas prvi puta direktno i neposredno povezali tržišta električne energije Norveške i Njemačke“, kaže izvršni direktor njemačke tvrtke za prijenos električne energije Tennet, Tim Meyerjürgens kad je u prosincu stigao prvi kilovat iz Norveške. Prošlog tjedna je sa zadovoljstvom konstatirao da u probnom radu „nije bilo većih problema“ nego da se tek moralo nešto drugačije podesiti rad dalekovoda.

Polaganje podmorskog dalekovoda

Polaganje kabela je zapravo završeno još u prosincu, ali pola godine je trajao probni rad.

Dobar posao i za Njemačku i za Norvešku

Na otvorenju će biti gužva visokih gostiju: ne samo da dolaze nadležni ministri obje zemlje, nego dolazi i njemačka kancelarka Angela Merkel i njezina norveška kolegica, premijerka Erna Solberg.

Predviđeno je da energija teče u oba smjera, ali u oba slučaja će to biti energija iz obnovljivih izvora energije: Norveška će Nijemcima isporučivati energiju iz svojih hidroelektrana, ali kad je tamo vodostaj nizak, onda će u Norvešku stizati energija iz njemačkih vjetroelektrana i solarnih postrojenja. Dakle to je dalekovod od kojeg će nesumnjivo imati koristi obje zemlje. S norveške strane se za Nordlink brine Statnett i njegov menadžer Gunnar G. Løvås najavljuje: „Ovaj dalekovod će nam pomoći ispuniti naše klimatske ciljeve, i kako na norveškoj tako i na njemačkoj strani će stvoriti novu vrijednost."

Čitav dalekovod je dug 623 kilometra, a od toga je 516 pod morem - prvo Sjevernim i na koncu po plićacima pred obalom Njemačke. Ali u Njemačkoj opet mora pod vodu - pod kanal koji spaja Sjeverno i Baltičko more da bi konačno došao do Nortorfa kod Wilstera u pokrajini Schleswig-Holstein.

Karta podmorskog dalekovoda Nordlink

Na karti je to tek koji prst udaljenosti. Ali ako se poznaju ćudi Sjevernog mora, to je golem pothvat

Sve gušća mreža pod Sjevernim morem

Tamo se nalazi jedna od dvije takozvane konvektorske postaje gdje se električna energija pretvara iz izmjenične u istosmjernu - ili obratno, ovisno o potrebi i u kojem smjeru će struja ići dalje. Druga postaja je naravno u Norveškoj, u Tonstadtu. Do podmorskog kabla je tamo spaja 53 kilometra dug dalekovod.

Čitava ta poveznica je jedan od najdužih podmorskih dalekovoda na svijetu, s kapacitetom od 1.400 megawatta je otprilike dovoljan za potrebe 3,6 milijuna kućanstava. Drugim riječima, to je dovoljno energije iz obnovljivih izvora za čitav Hamburg i pokrajinu Schleswig-Holstein.

Zapravo to nije jedini podmorski dalekovod koji se proteže po dnu Sjevernog mora: tu je i Norned, dalekovod koji povezuje mreže Norveške i Nizozemske i koji je dug 580 kilometara. Tu je i dalekovod koji povezuje Maasvlakte kod Rotterdama u Nizozemskoj i Isle of Grain u grofoviji Kent u Velikoj Britaniji. Taj dalekovod dug 260 kilometara je počeo s radom 2011., tri godine nakon Norneda. Tu je onda i dalekovod koji povezuje Nizozemsku s Danskom i taj COBRAcable je dugačak negdje oko 325 kilometara.

Vjetroelektrane na pučini Danske

Na pučini Sjevernog mora je sve više vjetroelektrana, a netom je objavljeno kako će se graditi još jedna i još veća. Jer s ovim dalekovodima to tek ima smisla.

Mogu li njemački građevinci opet tako?

Svim tim poveznicama je cilj prije svega prenositi energiju iz obnovljivih izvora energije: Nizozemci tako dobivaju energiju iz danskih vjetroelektrana bez da dodatno opterećuju mrežu sjevera Njemačke. Povrh toga postoji mogućnost na taj dalekovod spojiti i neke buduće vjetroelektrane na pučini Sjevernog mora.

Samo tako ima smisla graditi te vjetroelektrane kad se ima dalekovod koji će energiju voditi do potrošača. To se odnosi i na ovaj novi dalekovod tako da je prošlog tjedna objavljena namjera njemačkih koncerna RWE i BASF da izgrade jednu od najvećih vjetroelektrana na svijetu na pučini Sjevernog mora. Projekt je „težak“ četiri milijarde eura, a trebao bi biti završen 2030.

To znači da i njemački građevinci još mogu pokazati, je li točnost rokova i troškova kod Nordlinka bila slučajna ili će to biti još jedan projekt iz kategorije "hamburške filharmonije" ili "berlinske zračne luke".