Italija (ipak) ne želi sporazum s Kanadom
15. lipnja 2018
Još se dobro sjećamo koliko je muka bilo oko Općeg ekonomskog i trgovačkog sporazuma (CETA) Europske unije i Kanade gdje je na koncu sporazum potpisan, ali je na snagu stupio samo njegov manji dio. Za prihvaćanje glavnine sporazuma je potrebno da on bude ratificiran u svim članicama Unije, a novi talijanski ministar poljoprivrede Gian Marco Centinaio je ovog četvrtka (14.6.) za list La Stampa izjavio kako Rim to – neće učiniti.
Razlog je što Kanada priznaje tek maleni djelić naziva autentičnih proizvoda, makar je Italija prepuna proizvoda koji su zaštićeni po svom podrijetlu (Protected Designation of Orgin, PDO) ili regiji gdje se proizvode (Protected Geographical Indication, PGI).
292 prava talijanska proizvoda
Od mortadele do parmezana, od pršuta iz Parme pa do osam vrsta tartufa s kojima se hvali ta zemlja i osobito pokrajina Umbrija. Italija ima trenutno 292 tako zaštićena proizvoda, ali Kanada ih priznaje – samo 40. To je naravno ozbiljan financijski gubitak jer jednostavno znači da tamo bilo tko može proizvoditi te „prave" talijanske proizvode, baš kao kad bi se netko u dalekom svijetu sjetio proizvoditi drniški pršut ili slavonski kulen.
„Mi nećemo ratificirati slobodni trgovinski sporazum s Kanadom zato jer štiti tek maleni dio naših autentičnih proizvoda", izjavio je talijanski ministar Centinaio. Zapravo, ta njegova izjava nije osobito iznenađenje: i Lega Nord i pokret Pet zvijezda su se u predizbornoj borbi protivili tom sporazumu. Tu su se priključili mišljenju talijanske udruge poljoprivrednika Colidiretti (Confederazione Nazionale Coltivatori Diretti koja okuplja oko 1,6 milijuna talijanskih poljoprivrednika) koja doduše smatra kako sporazum sa Kanadom "ima potencijal” utrostručiti talijanski izvoz poljoprivrednih proizvoda u tu zemlju. Jer talijanski poljoprivrednici uvelike ovise o izvozu koji je prošle godine iznosio oko 40 milijardi eura.
Nepovjerljivost i drugih?
No i čelništvo Colidirettija se slaže s ministrom Centinaiom kako ne treba ratificirati sprazum CETA jer je "pogrešan i rizičan” za Italiju. Isto tako, ova udruga upozorava i na kanadsko žito koje će tako naći put u Europu, makar je u Kanadi široko rasprostranjena uporaba herbicita glifosata. Talijanske poljoprivrednike osobito brine i povoljna kanadska svinjetina i govedina koja bi našla put do europskih trgovina.
Talijanski ministar poljoprivrede za dnevnik La Stampa upozorava kako "mnoge moje europske kolege dijele moju dvojbu oko ovog sporazuma (s Kanadom)”, makar ga je ovog tjedna paralment Austrije ratificirao. No njemački liberali su također ovog tjedna u Bundestagu pokrenuli inicijativu za hitnu ratifikaciju CETA-e, ali ta je inicijativa odbijena, kako glasovima vladajuće koalicije, tako i drugih stranaka oporbe.
Bruxelles neumorno ponavlja kako sporazum s Kanadom kojim bi gotovo nestale carine u razmjeni te zemlje s EU-om zapravo čak još više koristi Europi nego Kanadi: procjenjuje se kako bi se razmjena povećala za petinu, time da bi europski izvoz narastao za oko 12 milijardi eura, a kanadski izvoz u EU oko 9 milijardi eura. Nakon vijesti kako Rim neće ratificirati taj sporazum iz Europske komisije se čulo kako ona "tijesno surađuje” sa zemljama članicama kako bi ih uvjerila u obostranu korist CETA-e.
No Komisija mora sve više objašnjavati: makar je još nakon prve odbijenice za taj sporazum u pokrajinskom parlamentu Valonije upozoreno kako su takvi međunarodni sporazumi po pristupnom sporazumu u nadležnosti Europske unije, zemlje članice su ipak uspjele izvojevati barem donekle pravo suodlučivanja. Bruxelles pak ima spremna čak još dva trgovinska sporazuma, s Japanom i sa Singapurom za koje su se nadali da će biti prihvaćeni već na sastanku na vrhu EU ovog lipnja. Na taj način bi oni stupili na snagu sredinom sljedeće godine, ali treba još vidjeti hoće li i ti sporazumi dobiti suglasnost svih članica Europske unije.
aš/Reuters, dpa
Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.