1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Istočni grijeh" menadžerske elite

26. rujna 2008

Financijska kriza, opasnost od recesije i gubitka posla - u cijelom svijetu raste strah od kolapsa globalnog tržišta. Iako političari umiruju građane, povjerenje u rad gospodarskih čelnika dramatično opada. Zašto?

https://p.dw.com/p/FPUv
Ovaj burzovni mešetar na Wall Streetu šokiran je padom vrijednosti dionica
Što se događa? Ovaj burzovni mešetar na Wall Streetu šokiran je padom vrijednosti dionicaFoto: AP

Utaja poreza ili korupcija - u njemačkim poduzećima sve češći su slučajevi menadžera koji krše zakone u pokušaju ostvarivanja osobne koristi. Povjerenje u njemački model socijalnog tržišnog gospodarstva opada, a sve glasniji su zahtjevi za snažnijom ulogom države u reguliranju tržišnih aktivnosti. Ti zahtjevi zabrinjavaju privrednike, koji traže načine kako povratiti povjerenje onih zbog kojih i postoje - građana.

Kako "dobro" voditi firmu?

Gerhard Cromme
Gerhard CrommeFoto: AP

Kako uopće definirati što je to "dobro vođenje poduzeća"? Njemački indeks Corporate Governance na to pitanje nudi odgovor, točnije cijeli niz preporuka za upravljanje i vođenje firmi izlistanih na burzi. Preko 97% svih poduzeća čijim se dionicama trguje na burzi u Frankfurtu pridržava se Kodeksa uvedenog 2002. godine. "Uz pomoć tog Kodeksa mi smo uspijeli uvesti standarde koje zahtijeva i Europska unija. Corporate Governance nam pokazuje idealnu situaciju, ono što bi u svakoj njemačkoj firmi trebalo biti stvarnost", kaže Gerhard Cromme, šef Nadzornog odbora u Thyssen-Kruppu i Siemensu i jedan od "otaca" Kodeksa.

Radi se o dragovoljnom standardu, koji nije mogao spriječiti brojne krize i afere u njemačkim tvrtkama posljednjih godina. Puno bolje stanje ne vlada ni u ostatku svijeta. U većini europskih zemalja, u SAD-u i u Kanadi postoje slični kodeksi, koji su osuđeni na propast iz jednog jedinog razloga. A to je ljudska priroda. Zbog nje su moralna i etička pravila manje-više uvijek osuđena na propast. Čovjek je "slabo biće". Tu tezu potvrđuju i gigantski razmjeri aktualne krize na financijskom tržištu, koju je u prvom redu prouzročila bezobzirna utrka za što većim profitom.

Pohlepa+rizik=kriza

Michael Hüther
Michael HütherFoto: picture-alliance/ dpa

Michael Hüther, direktor Instituta njemačkog gospodarstva, gospodarskog think-tanka iz Kölna, tu tezu prihvaća, ali samo sa sljedećim dodatkom: "Turbulencije nisu nastale zbog toga što su ljudi pohlepni. Turbulencije su nastale zbog toga što je sjeme pohlepe palo na plodno tlo - a to je bilo obećanje visokih profita s riskantnim financijskim proizvodima. A kriza je onda nastala u kombinaciji s nedjelotvornim sustavom jamčenja i odgovornosti za rizike iz tih poslova."

A upravo je odgovornost pojedinca (i za moralno dvojbene akcije) od ključne važnosti za funkcioniranje privrede, kaže njemački stručnjak. Samo tako tržišno gospodarstvo može "izići na kraj" s pohlepom pojedinca, dodaje on. Isto mišljenje dijeli i Manfred Weber, šef uprave Njemačkog saveza banaka. On zahtijeva povratak načelima rada takozvanog "časnog poduzetnika", nepisanog kodeksa koji je ranije važio u vrhu poduzetničkog svijeta u Njemačkoj: "Novac može zaraditi samo ona osoba koja razborito posluje. To je temeljno načelo."

"Potrošači imaju odlučujuću ulogu"

Burza u Seoulu
Burza u SeouluFoto: AP

Puno je bankara i banaka, pojašanjava Weber, pogriješilo investirajući novac u riskantne proizvode, ni ne znajući koliko su oni riskantni. I što se dogodilo? "Opržili" su prste, i to ne samo svoje, već i svojih mušterija. Michael Hüther smatra kako ni klijenti takvih banaka nisu bez greške. I oni su suodgovorni za krizu, tvrdi Nijemac: "Svi mi kao mušterije utječemo na smjer u kojem se kreće gospodarstvo. Ulaganjem novca u određene financijske proizvode mušterije izražavaju svoj stav, svoje želje. A tržišno gospodarstvo počiva na mušterijama. Potrošači odlučuju što će imati ako prođu na tržištu, a što ne."

Više odgovornosti, više kontrole, prije svega više morala. To je deviza koju propagiraju naši sugovornici. Sada je red na poduzetnicima. I potrošačima!(sk/sma)