″Istočni blok″ koji to zapravo nije | Politika | DW | 24.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

"Istočni blok" koji to zapravo nije

Članice Višegradske skupine Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka slove kao buntovnice u EU-u. Smatra se da EU žele "povući" na istok. Ali radi se o zemljama koje se uveliko razlikuju.

"Protuteža Bruxellesu", "pobunjenici" u Europskoj uniji - to je imidž koji imaju Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska. Te zemlje su u Višegradu u Mađarskoj 1991. godine dogovorile regionalnu suradnju u euroatlantskoj integraciji. Nakon proširenja EU-a 2004. taj savez je izgubio političku težinu. No, onda je došla izbjeglička kriza koja je zemlje srednje i istočne Europe ponovo ujedinila i to – protiv Bruxellesa. Od tada je za Bruxelles V4 "slučaj" i "blok" koji dijeli Europu.

Zemlje Višegradske skupine, kao i većina drugih članica EU-a iz istočne Europe, odbacuju obvezujuću raspodjelu izbjeglica, a Europsku uniju kritiziraju kao "imperij" i "novi moskovski politbiro" koji im nameće svoje odluke. One strahuju da će im biti nametnut europski multikulturni identitet koji će njihovim društvima oduzeti nacionalni karakter. Ili se žale da EU primjenjuje dvostruke kriterije, na primjer, kada im prodaje životne namirnice. Toliko o retorici "Antibriselskog bloka". Ali kada se zagrebe pod površinu, postaje jasno da postoji malo toga opipljivog i supstancijalnog. Štoviše, postaje jasno da između zemalja Višegradske skupine postoje velike razlike u mišljenjima i interesima.

Gdje su konkretni prijedlozi?

Pritom baš te zemlje upravo na aktualne izbore za Europski parlament izlaze kao blok. U Mađarskoj i Poljskoj, vladajuće stranke Fidesz i PiS pozivaju na obranu kršćanske Europe. Mađarski premijer Viktor Orban okrivljuje Europsku komisiju da mijenja demografski sastav Unije i da planira masovno naseljavanje muslimana. Češki premijer Andrej Babiš smatra da je Europska komisija prejaka i ispolitizirana, a u slovačkoj vladajućoj stranci SMER-SD političare EU-a zovu "luzerima".

Vodeći političari u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj generalno se zalažu za "Europu nacija" i za manje nadležnosti tijela EU-a. No, nema konkretnih prijedloga za reforme. Viktor Orban je u ožujku predložio stvaranje šengenskog vijeća ministara unutarnjih poslova koje bi se trebalo brinuti o zaštiti granica i migraciji. Andrej Babiš traži da VIjeće EU-a postane neka vrsta zadnje instance odlučivanja u Uniji. Babiš je daleko manji euroskeptik od Orbana, što ima veze i s njegovim poslovnim interesima. Njegov koncern Agrofert obuhvaća tvrtke u čitavoj Europskoj uniji i puno profitira od subvencija iz EU-a. Babiš želi prije svega da EU postane jednostavniji i efikasniji.

Članice Višegradske skupine

Članice Višegradske skupine

Orban često s Putinom

Slovačka je, s druge strane, članica eurozone i osjeća pripadnost jezgri Europe. Nedavno je dobila i proeuropsku i lijevoliberalnoprogresivnu Zuzanu Čaputovu za predsjednicu. A premijer Peter Pelegrini je puno naklonjeniji Europi od njegovog prethodnika Roberta Fica koji je kao šef nominalno socijaldemokratske vladajuće stranke SMER-SD povremeno vodio jaku nacionalističko-populističku politiku.

Pravi jaz u Višegradskoj skupini postoji oko jednog važnog vanjskopolitičkog pitanja koje je sporno i u drugim zemljama EU-a: oko odnosa prema Rusiji. Poljska u Rusiji vidi opasnost i striktno se zalaže za nove sankcije i prekidanje privredne suradnje s Moskvom, prije svega na energetskom planu. Za razliku od Poljske, Slovačka, a prije svega Mađarska vode vrlo prijateljsku politiku prema Rusiji. Viktor Orban se viđa s Putinom tako redovito kao niti jedan drugi šef vlade u EU-u. Pod etiketom "otvaranje prema Istoku" Mađarska je posljednjih godina znatno proširila svoju ekonomsku suradnju s Rusijom i zemljama središnje Azije.

Merkel s buntovnicima, predstavnicima V4

Merkel s "buntovnicima", predstavnicima V4

Orban nije bio u pravu

Vodeći političari višegradskih zemalja se često žale i da se ne uzima u obzir kulturnospecifična osjetljivost srednje istočne Europe i da se previđa višedesetljetno sovjetsko potlačivanje te regije, što doprinosi otporu "briselskom diktatu". No, ni taj narativ ne odolijeva točnijoj analizi. Dok je Poljsku obilježio mesijanski i konzervativni antikomunizam Jaroslava Kaczyinskog, Viktor Orban svoju antikomunističku prošlost već dugo nosi samo kao transparent – njegova stranka Fidesz je, ne primjer, još 90-ih godina sprječavala rasvjetljenje komunističke prošlosti državne tajne službe. A u Češkoj je na vlasti Andrej Babiš, bivši soc-realistički gospodarski dužnosnik i djelatnik čehoslovačke Službe državne sigurnosti.

Mađarski premijer Orban bi rado bio na čelu jakog Višegradskog bloka koji bi reformirao EU tako da njezine-članice dobiju veći suverenitet. Orban je još 2017. godinu proglasio "godinom revolta" protiv europskog establišmenta i protiv "briselskih birokrata". Kada se ništa nije dogodilo, on je 2018. proglasio za godinu u kojoj "se ponovo uspostavlja volja europskih naroda". Sada on izbore za Europski parlament stilizira kao odlučujuću bitku za preživljavanje – ili propast – Zapada. Šanse da ni ovaj put neće biti u pravu ne stoje loše.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva