Islamisti u Njemačkoj | Panorama | DW | 09.07.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Islamisti u Njemačkoj

U Njemačkoj postoje razni programi za suzbijanje ekstremizma. No, to izgleda (još) ne funkcionira, jer prvenstveno selefije uspijevaju vrbovati sve više pristaša.

Kad simpatizeri terorističke organizacije "Islamska država" (IS) danas požele otputovati u Siriju, onda to više nije tako jednostavno kao prije. Jer, tamo je u međuvremenu sve manji teritorij pod kontrolom IS-a. Putem propagande ti teroristi pozivaju stoga svoje pristaše da vrše napade u svojim zemljama, ukoliko im ne pođe za rukom da se prebace na područje koje kontrolira IS. Nedavno je šef njemačke obavještajne službe BND (Bundesnachrichtendienst) Bruno Kahl upozorio da, što je uspješnija borba protiv IS-a na njihovom teritoriju u Siriji, utoliko je veća opasnost od napada u Njemačkoj.

Raste broj islamista

Od oko 930 poznatih ekstremista koji su otputovali u ratna područja poput Sirije ili Iraka kako bi se borili na strani IS-a ili prošli obuku u terorističkim kampovima, jedna trećina njih se u međuvremenu vratila u Njemačku ili druge europske zemlje. Tijekom predstavljanja izvješća Službe za zaštitu ustavnog poretka za 2016. godinu, njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière je kazao kako u Njemačkoj ima 680 islamista potencijalnih napadača, da ih nikad ranije nije bilo toliko te da se smatra kako bi oni mogli počiniti napade.

Deutschland Verfassungsschutz-Symposium zu islamistischen Terror (picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka)

Šef Službe za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georg Maaßen

U Njemačkoj postoje razni programi koji bi trebali spriječiti radikalizaciju. No, islamistička scena u Njemačkoj bilježi sve više pristaša. Tako brojka selefijskih islamista stalno raste: Služba za zaštitu ustavnog poretka navodi da ih je u međuvremenu oko 10.000. Protekle godine ih je bilo 8.600. Služba za zaštitu ustavnog poretka nadgleda više od 90 islamskih zajednica, ali i male grupacije ili čak i pojedinačne osobe koje važe kao potencijalni napadači. No to ne znači da postoji 90 terorističkih ćelija od kojih prijeti opasnost. "Islamistička scena je heterogena", kaže Markus Schäfert, glasnogovornik bavarskog ureda Službe za zaštitu ustavnog poretka, u razgovoru za Deutsche Welle. Stoga Služba za zaštitu ustavnog poretka islamističku scenu dijeli na:

- Legalističke islamiste

To su grupacije koje se ne služe nasiljem za postizanje svojih političkih ciljeva, ali one u Njemačkoj žele jednu državu koja nije u skladu sa slobodnim i demokratskim poretkom. Schläfert pojašnjava: "Oni vrše lobiranje, koriste pravo na okupljanje, šire propagandu putem interneta i tako šire svoju ideologiju." I te grupacije se nadzire, zato što za Službu za zaštitu ustavnog poretka odlučujući kriterij nije veza s nasiljem već pitanje poduzima li ta organizacija napore protiv slobodnog demokratskog poretka.

- Džihadističke islamiste

Za njih džihad znači borbu pomoću nasilja. "To su doista oni koji kažu da ovdje žele 'Božju državu', i to ne samo ovdje već na koncu i u čitavom svijetu", kaže Markus Schäfert. Oni sudjelovanje u oružanoj borbi proglašavaju individualnom obvezom svakog muslimana i stoga pozivaju na svjetsku bitku protiv navodnih neprijatelja islama.

- Selefijsku scenu

Ona je poseban slučaj, kaže Markus Schäfert, jer je ta scena prisutna u oba dijela islamizma. "Postoji politički selefizam kojega uvrštavamo u legalistički dio jer tamo postoje osobe koje još nisu spremne na nasilje. Ali postoji i jedan politički selefizam koji služi kao plodno tlo za ideologiju za džihadizam." Oko 20 posto selefijske scene se kategorizira kao spremno na nasilje. "Međutim, unutar onih koji su spremni na nasilje opet ima različitih stupnjeva", kaže Markus Schäfert. "Ima onih koji bi možda ovisno o situaciji mogli postati nasilni. Ali ima i onih koji bi mogli planski organizirati terorističke napade."

Berlin Salafisten verteilen Koran Bücher (picture-alliance/Breuel-Bild/J. Reetz)

Dijeljenje besplatnih primjeraka Kurana zabranjena je krajem 2016. godine

"Svaki terorist je bio selefija"

Širok spektar, dakle, unutar selefijske scene. No, jedna stvar je do danas uvijek važila: "Svaki terorist je prije bio selefija", kaže ovaj stručnjak iz bavarskog ureda Službe za zaštitu ustavnog poretka. No, obrnuto ne znači i da svaki selefija automatski postaje terorist. Služba za zaštitu ustavnog poretka je u međuvremenu zabranila brojne islamističke organizacije, kao na primjer radikalo-selefijsko udruženje "Istinska religija" (Die wahre Religion) koja je i okviru svoje kampanje "Čitaj" dijelila Kurane u pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji. I džamija udruženja Islamskog kruga Hildesheim već dugo važila kao sastajalište radikalnih selefija. Navodno je i napadač iz Berlina Anis Amri posjećivao tu džamiju.

Izazovi za obavještajne službe su postali znatno kompleksniji. Danas teroristička organizacija IS vodi cyber-rat na internetu, vrbuje borce preko društvenih mreža i daje upute za pravljenje bombi. Šef Službe za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georg Maaßen stoga želi da se njegovoj ustanovi ustupi više kompetencija. Tu se, međutim, bune posebno aktivisti za zaštitu podataka. Maaßen, osim toga, predlaže da se ustanova jače centralizira, bez da se pritom ukinu pokrajinski uredi.

Preporuka uredništva