Iranski tvrdolinijaši špekuliraju Trumpovom neodlučnošću | Politika | DW | 22.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Iranski tvrdolinijaši špekuliraju Trumpovom neodlučnošću

Za iransku vojsku je obaranje jednog američkog drona pun pogodak. I mnogi građani su ponosni zbog ovog uspjeha. No računica tvrdolinijaša u Teheranu da se Donald Trump zapravo boji rata bi mogla biti pogrešna.

Američki predsjednik Donald Trump je navodno u posljednjoj minuti zaustavio napad na Iran. Zrakoplovi su već bili u zraku, vojni brodovi pozicionirani za napad. No Donald Trump, kako javljaju neki mediji „nije htio ljudske žrtve".

„Čini se kao da američka vlada dvoji ili ne zna kako odgovoriti na provokacije u Zaljevu", kaže u razgovoru za DW novinarka i stručnjakinja za naoružanje Farzane Rostei. No, ova novinarka, koja godinama živi u švedskom egzilu, smatra da Washington ne zna kako reagirati na najnovije napade za koje ne postoje 100-postotni dokazi da iz njih stoji Iran. „Ova dvojba je voda na mlin tvrdolinijaša u Iranu", smatra Rostei.

Unutar zračnog prostora ili ne

"Čuvari islamske revolucije", elitne iranske postrojbe, objavile su kako su u iranskom zračnom prostoru oborile američku bespilotnu letjelicu. Iran tvrdi kako raspolaže „nepobitnim dokazima" da se dron nalazio u iranskom zračnom prostoru. Trump tvrdi kako posjeduje „znanstvene dokaze" koji dokazuju suprotno.

Infografik Restricted Iranian Airspace EN

U Iranu ili ne?

Prijašnji američki koordinator u administraciji Baracka Obame James Clapper tvrdi da su zbog uskog zračnog prostora iznad Hormuškog tjesnaca možda obje strane u pravu. „U jednom trenutku je dron možda i ušao u iranski zračni prostor ali je oboren nakon što je izišao", rekao je Clapper za CNN. On ukazuje i na to da prva izvješća nikad nisu 100 posto pouzdana.

„Pobjeda" Irana

U iranskom prostoru ili ne, obaranje američke letjelice izazvalo je eksploziju oduševljenja u Iranu. I to ne samo kod tvrdolinijaša. „Postoje vijesti koje me ispunjavaju ponosom. Na primjer ona da je oborena američka letjelica", piše preko Twittera oporbena političarka i bivša zastupnica Jamil Kadivar.

I ostali korisnici društvenih mreža slave „pobjedu" nad SAD-om. Dron „Global Hawk" je u stanju, prema podacima proizvođača Northrop Grumman, provesti 30 sati u zraku i s velike visine slati snimke visoke rezolucije. Jedan od razloga za visoku cijenu ove letjelice koja spada u kategoriju većih dronova, je i njezina navodna nepovredivost zbog činjenice da operira na velikim visinama. Činjenica da je Iran oborio ovu letjelicu je „jasan signal" SAD-u, kako se izrazio jedan visokopozicionirani pripadnik Revolucijske garde.

Kontraproduktivne provokacije

„Obaranje letjelice je i jasna poruke neprijateljima režima unutar samog Irana ali i susjedima", kaže za DW Kamran Matin, docent na Sveučilištu u Sussexu. Službeno Teheran ne želi rat s SAD-om. Ali Šamhani, tajnik iranskog sigurnosnog vijeća je još u srijedu objasnio kako ne postoji razlog za rat. „Američka podmetanja drugim državama su poznata taktika SAD za vršenje pritiska na protivnike", rekao je Šamhani.

US-Drohne Global Hawk (picture-alliance/US Air Force/Zumapress)

"Neoborivi" dron RQ-4 Global Hawk

Vojska je istodobno najavila kako se „neće susprezati ni sekunde" kako bi obranila Iran od „iracionalnih američkih napada". Iran je najavio i da će se pri Ujedinjenim narodima požaliti na „američku agresivnu upotrebu dronova".

Kamran Matin smatra kako su tvrdolinijaši u Iranu, i to prije svega vjerski vođa ajatolah Khamenei, duboko u to uvjereni kako Trump godinu i pol uoči izbora neće započinjati rat. „Oni se nadaju da Trump neće biti ponovno izabran i da će se sa sljedećim američkim predsjednikom lakše razgovarati. Oni žele nastaviti pružati otpor Washingtonu. No dalje provokacije bi mogle smanjiti stupanj simpatija ostalih zapadnih zemalja što bi opet moglo pridonijeti jačanju utjecaja zagovornika vojne opcije u SAD-u", zaključuje Matin.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva