261009 Irak Destabilisierung

Dvostruki napad u srcu Bagdada posijao je strah od vladavine sveopćeg nasilja u Iraku. Napadači su očito vrlo proračunato djelovali. Iskoristili su međustranačke prepirke i blokadu oko donošenja zakona o parlamentarnim izborima koji će se održati sljedeće godine. Željeli su destabilizirati zemlju. Već sad zapovjednik iračkih kopnenih snaga general Madžid upozorava na opasnost od napada u razdoblju uoči izbora. A pomicanje datuma iza najavljenog 16. siječnja moglo bi ugroziti sigurnost u zemlji.

Time je ovaj vojnik proturječio šefu vlade Nur-al-Malikiju koji je 1. srpnja, kad su se počele povlačiti američke snage izjavio da je stanje potpuno pod kontrolom. Tada je već bilo onih koji su predviđali da će povlačenje američko-britanskih snaga voditi u oživljavanje vladavine terora. "Njima poručujem: to se neće dogoditi. Policija, vojska i narod su jedinstveni u volji da to onemoguće."

Treba li znati tko su kandidati ili ne?

Što je stvarno uslijedilo, pokazuju statistike. Od povlačenja američkih snaga iz javnosti, Irak proživljava izkaze nasilja koji dolaze u valovima. 275 mrtvih u lipnju, 465 u kolovozu, 203 u rujnu. Ovog mjeseca, zahvaljujući i brojnim žrtvama napada od ove nedjelje, broj mrtvih opet raste.

Obamina vlada vrši pritisak na iračko vodstvo da donese izborni zakon koji bi trebao definirati kako će irački narod glasati. No oko toga su mišljenja podijeljena. Radi se o tome trebaju li stranke nastupiti s otvorenim ili tajnim izbornim listama. Hoće li na izborima biti istaknuti konkretni kandidati, znači s otvorenim listama? Ili stranke na glasačkim listićima uopće ne trebaju navoditi nikava imena? Tako bi nesposobni i korumpirani političari pod krinkom zatvorenih lista ponovno ušli u parlament.

Šef vlade Maliki je za otvorene izborne liste. On nastupa sa širokom unijom vjerskih i etničkih struja. Vjerske šijitske stranke pak priželjkuju zatvorene, tajne liste.

I opet nafta

Čak se i Kurdi, Arapi i Turkmeni, zbog spornih područja svađaju oko izbora. Kurdi smatraju naftom bogato područje Kirkut svojim glavnim gradom. Arapi koji su tamo naseljavani u doba Saddama ne žele biti manjina u kurdskom području.

Premijer Maliki dao si je u zadatak poboljšati sigurnosnu situaciju u zemlji. Barem djelomično. Jer napadi poput ovog nedjeljnog ili onog iz kolovoza kad je ubijeno stotinu ljudi, kvare mu ugled. Dobrodošlu podršku je bio dobio na loklanim izborima u siječnju kad je osvojio glasove nereligijskih stranaka. Daljnji napadi ne bi samo umanjili njegove izglede za uspjeh na izborima, već bi Irak mogli vratiti natrag u kaos iz 2005. ili 2006. godine. A to je bilo vrijeme, koje mnogi Iračani, bez obzira na sve trenutačne teškoće, smatraju prevaziđenim.

Autor: Ulrich Leidholdt/ S. Kobešćak

Odg.ured: Željka Telišman