Ipak harmoničan kraj sastanka na vrhu NATO-a | Politika | DW | 05.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Ipak harmoničan kraj sastanka na vrhu NATO-a

Unatoč svađama uoči susreta, summit NATO-a je završio kao ogledni primjerak jedinstva: nikakva blokada Turske, nikakve Trumpove dramatične riječi, nikakva nova francuska dijagnoza, sažima Barbara Wesel.

Kao što je to već često bilo kod NATO-a, uoči sastanka su padale i teške riječi. Ali, kad su se susreli, šefovi država i vlada su se ipak vratili pameti. Turska se nije upustila u blokadu završne izjave. A po prvi puta je i Kina spomenuta kao moguća strateška prijetnja. I svi su na jubilarnom sastanku u Watfordu kod Londona obećali svoje izdatke za obranu povećati na 2% BDP-a kao što su se i obvezali članstvom, doduše to će učiniti možda prije, možda malo kasnije.

Ali najveće iznenađenje je bilo što američki predsjednik Donald Trump nije htio još dolijevati ulje na vatru, nego je bez komentara otputovao nakon sastanka. Je li to učinio zato jer je poslušao svoje savjetnike - kao što pretpostavljaju američki izvori - jer je Trump bio bijesan zbog objavljivanja indiskretnog videa na primanju u Buckinghamskoj palači prethodne večeri? "Mi smo održali već tolike konferencije za novinare", tvitao je Trump prilikom odlaska. U svakom slučaju, ishod je bio dobrodošao.

Svi se smiju Trumpu

Na rubu sastanka NATO-a taj video je izazvao malu medijsku senzaciju. Bez da su sudionici znali da ih se snima, vidi se Justina Trudeaua, Emanuela Macrona, Borisa Johnsona i princezu Annu kako se u opuštenoj atmosferi smiju onome što Trump izvodi na svojoj konferenciji za novinare.

Trudeau, Johnson i princeza Ana na primanju u Buckhinghamskoj palači.

Na eskapade američkog predsjednika se zapravo ponekad može samo plakati - ili se smijati, Britanska princeza i čelnici Velike Britanije, Kanade i Francuske su se radije smijali - i Trumpu se to nije dopalo.

Američki predsjednik, kad je raspoložen kao što je bio u ponedjeljak, olako dijeli čitav svijet na autokratske režime sa kojima je prijatelj i na sve ostale, vrijeđa svoje partnere, kuka zbog novca i izaziva pad vrijednosti dionica jer najavljuje kako će do kraja trgovačkog rata s Kinom doći tek nakon predsjedničkih izbora u SAD-u. Na to se može smijati ili plakati, već kako je tko raspoložen.

Ali Trump se uvrijedio, nazvao je kanadskog premijera na rubu sastanka s njemačkom kancelarkom "dvoličnim" i opet je Kanadu napao jer ne izdvaja dovoljno novca za obranu. Doduše, prema standardima ovog američkog predsjednika je već i to bila razmjerno suzdržana reakcija. A i Trudeau se ponašao kao školarac kojeg su zatekli u nečem nedozvoljenom: "Ja imam dobre odnose s predsjednikom Trumpom", uvjeravao je novinare i čvrsto je obećao dati više novaca za obranu, baš kao što je pohvalio činjenicu kako je Kina po prvi puta na agendi NATO-a.

Kina na dnevnom redu

Doduše, formulacija o Kini u završnom dokumentu je suzdržana i riječ je tek o "prilikama i izazovima" u odnosima s tom državom. Ipak, NATO tu priznaje kako pažljivo promatra uspon te nove velesile i da će tome morati prilagoditi svoju politiku na Dalekom istoku.

Domaćin susreta, britanski premijer Johnson je čak govorio o mogućnosti strateškog partnerstva s Kinom - ali to će biti teško provesti. Jer SAD zapravo ne vodi nekakvu dosljednu taktiku u trgovačkom ratu s vrhuškom u Pekingu, a zemlje članice NATO-a svaka ima svoj cilj u odnosima s Kinom. Tako Grčka otvoreno poziva kineske investitore za infrastrukturne projekte u toj zemlji, dok je Njemačka u međuvremenu oprezna i želi štititi svoje gospodarske interese.

Angela Merkel i Donald Trump na sastanku NATO-a

Naravno da njemačka kancelarka i američki predsjednik nisu pali u srdačan zagrljaj. Ali već i kad nema previše kritika i napada na politiku Berlina se to već može smatrati uspješnim sastankom.

Nekakva zajednička politika prema Kini je još stvar budućnosti, ali NATO se ipak složio oko proširenja svog strateškog horizonta. Tu činjenicu je istakla i njemačka kancelarka Angela Merkel nakon njenog bilateralnog susreta s američkim predsjednikom: na pritisak Trumpa će Njemačka više izdvajati za obranu, ali joj se tako i otvara prostor da se više bavi strateškim pitanjima čitavog saveza.

I taj sastanak Trumpa i Merkel je očito protekao mirno, u svakom slučaju se Trump suzdržao kritika na račun Njemačke, makar je Berlin najavio kako će tek 2030. dostići cilj na kojem Trump toliko ustraje i povećati proračun za obranu na 2% BDP-a. Za Angelu Merkel je utoliko ovaj sastanak bio uspjeh.

Macron i (skoro) svi su zadovoljni

Nakon otrovnih riječi između Donalda Trumpa i Emmanuela Macrona s njegovom žestokom kritikom o stanju NATO-a, francuski predsjednik je na koncu summita izgledao zadovoljan. Njegova kritika je potakla važnu i nužnu raspravu. Sad je glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu povjereno formiranje stručne skupine koja će se baviti strateškim planovima ovog obrambenog saveza.

To je i uspjeh za njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa jer je on bio među prvima koji je nakon Macronove konstatacije o "moždanoj smrti" NATO-a predložio sazivanje neke vrste "Vijeća mudraca" koji bi trebali razmisliti o budućnosti NATO-a.

Za francuskog predsjednika je bilo važno da NATO ozbiljnije shvati i prijetnju terorističkih skupina na pragu Europe. Na koncu, francuski vojnici su već godinama u nemirnim područjima Sahela. Predsjednici država Afrike moraju sad ozbiljno objasniti, žele li i dalje njihovo prisustvo. Jer Francuska plaća visoku cijenu: i prošlog tjedna je u padu helikoptera u Maliju poginulo 13 francuskih vojnika.

Macron na konferenciji za novinare u Londonu

I francuski predsjednik Macron je zadovoljan. Jer svojom oštrom kritikom je ipak naveo NATO na razmišljanje o tome kamo kani ići.

I istočni Europljani su na koncu mogli biti zadovoljni. Nakon što se Turska ipak nije upustila u ucjenu da će blokirati završni dokument ako čitav NATO ne proglasi kurdske borce u Siriji teroristima, moglo je biti i zaključeno proširenje vojne zaštite Poljske i zemalja Baltika. "To je veliki uspjeh, ne samo za našu zemlju, nego i za čitavu regiju jer se tako jamči sigurnost naših građana", izjavio je predsjednik Litve Gitanas Nauseda.

Bez većeg loma u obitelji

Na kraju se ipak opet izbjegla svađa u čitavoj obitelji. To ništa ne mijenja u problemu same strukture Saveza. Ali diplomati iza pozornice su punim srcem odahnuli što na ovom obljetničkom sastanku u Watfordu nije došlo do goleme buke i svađe. A tako nešto se uvijek može očekivati kad se pojavi ovaj američki predsjednik.

Tinja dalje i beskonačna rasprava o izdacima za obranu, mada ona zapravo ne pogađa temeljni problem ovog Saveza. U međuvremenu već devet zemalja članica izdvaja dva posto (ili čak više od toga) za svoju obranu. Predstavnici tih zemalja su počašćeni i posebnim svečanim objedom na poziv američkog predsjednika Trumpa koji u čitavom NATO-u prije svega vidi novac i troškove.

Američka podmornica USS Ohio na ulasku u britansku vojnu luku Cylde u Škotskoj.

Kao već mnogo puta do sad, u NATO-u je mnogo nezadovoljnih, ali je i svima jasno kako samo zajedničkim snagama mogu biti ozbiljna i učinkovita vojna sila.

Drugi, prije svega Njemačka, tek polako idu u tom smjeru, ali francuski predsjednik Macron i tu prije svega ističe ono što je po njemu temeljni problem. Nije samo stvar u količini novca, nego Europa mora svoje izdatke učinkovitije usmjeravati i više surađivati među sobom. Doduše je jasno kako obrana Europe može biti "tek jedan stup NATO-a", ali to je važan sastojak. Francuskom predsjedniku je potpuno jasno da se Europa bez NATO-a ne može sama braniti, ali on želi u svakom slučaju učiniti više na ujedinjenju obrane Starog kontinenta.