1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Intenziviranje transatlantskih odnosa

27. ožujka 2010

U tijeku je Brussels Forum 2010, trodnevna konferencija predstavnika politike, gospodarstva, analitičara i novinara, koja je dobra prilika za pregled transatlanskih odnosa na području politike, gospodarstva i sigurnosti.

https://p.dw.com/p/Mfhp
zastave EU-a i SAD-a
Transatlantski odnosi glavna su tema konferencije 'Brussels Forum 2010'Foto: AP

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zahtijeva dinamičnije transatlanske odnose, koji se trebaju više temeljiti na rezultatima nego na procesu i strateškom dijalogu između lidera i to o beskonačom popisu tema. "Moramo ići iznad tradicionalnog atlanticizma i izgraditi novi atlanticizam“, rekao je Barroso koji je uvjeren da postoje svi uvjeti za kvalitetne transatlanske odnose i dinamičan pristup.

Jose Manuel Barroso
Barroso pozvao Amerikance i Europljane da se suprotstave izazovimaFoto: AP

Ukazujući na podatke kako SAD ima veća ulaganja u Španjolskoj nego u Kini i Indiji, Barroso je odbacio tvrdnje o novom svjetskom poretku u kojem prevladavaju Washington i Peking. "Priča o skupini zemalja G2 je pogrešna“, rekao je on ukazujući na sve veće razlike između SAD-a i Kine oko mnogih pitanja. Barroso je pozvao Amerikance i Europljane da zajednički rade kako bi se zajedno suprotstavili globalnim izazovima, kao što su terorizam i klimatske promjene. "Moramo razmišljati globalno i djelovati transatlanski.“

On je aludirajući na odgođeni summit EU-SAD zatražio da susreti u budućnosti s predsjednikom Obamom postanu uspješniji te da svaki sastanak na visokoj razini bude "pravi strateški dijalog među liderima“.

Ashton za Clinton pravi sugovornik

Catherine Ashton
Ashton odbacuje krizu vrijednosti između EU-a i SAD-aFoto: AP

U globaliziranom svijetu transatlanski odnosi su ključni za poslovanje i same građane, naglasila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. Ona je odbacila tvrdnje kako postoji kriza vrijednosti u transatlanskim odnosima. Estonski predsjednik Toomas Ilves, koji će se sastati i s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem na rubu konferencije, naglasio je kako su riješeni svi problemi koji su dominirali u transatlanskim odnosima u proteklih 60 godina. "Europa se više ne nalazi na radaru kao što je bila u prošlosti“, rekao je predsjednik Ilves.

Anne-Marie Slaughter, direktorica u odjelu za planiranje politike i vanjskih poslova SAD-a, istaknula je da transatlanski odnosi više nisu tema u vijestima što predstavlja dobru stvar. Slaughter je pohvalila stupanje na snagu Lisabonskog sporazuma, koji je stvorio poziciju za Catherine Ashton te je konstatirala kako su EU i SAD sada u boljoj poziciji kao partneri.

Posebno je naglašena činjenica i velika prednost da sada američka državna tajnica Hillary Clinton u osobi Catherine Ashton ima svog europskog sugovornika u svako doba. I predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek na Brussels Forumu pozvao je svoje američke kolege u Senatu i Kogresu za stvaranje transatlanske parlamentarne skupštine.

Rasmussen: Uključiti i Rusiju u raketni štit

Anders Fogh Rasmussen
Anders Fogh Rasmussen, glavni tajnik NATO-aFoto: DW/Alen Legovic

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je na Brussels Forumu izjavio kako je "potreban antiraketni sustav koji će uključiti ne samo sve članice NATO-a već i Rusiju“. Rasmussen predlaže potpuno novi način promatranja "sigurnosti Europe, antiraketnog sustava i Rusije“. Prema njegovom mišljenju Europa može na taj način igrati aktivnu ulogu u procesu kojeg su dosad dominirali Washington i Moskva. Do summita NATO-a u studenom u Lisabonu partneri u NATO savezu pripremit će odgovarajuće planove, najavio je glavni tajnik.

Rasmussen smatra da zajednički antiraketni štit predstavlja "sigurnosni kišobran od Vancouvera do Vladivostoka“, a upravo je to u ljeto 2008. potaknuo i ruski predsjednik Dimitrij Medvedjev. Tada je ruski predsjednik rekao da je širenje nuklearnog oružja realna opasnost koja postaje sve ozbiljnija. Danas 30 zemalja posjeduje ili razvija raketni sustav dalekog dometa koji "nadilazi civilno korištenje“. Rasmussen je primijetio da bi upravo antiraketni štit mogao pokazati dodatni anagžman europskih saveznika.

U nastavku pročitajte: Odbačene američke kritike

Rasmussen odbacio američke kritike

Nicholas Burns
Nicholas Burns, nekadašnji veleposlanik SAD-a pri NATO-u, napao EuropljaneFoto: AP

Glavni tajnik je izjavio kako je Uniji uputio pismo da se u Europsku agenciju za obranu uključi i Turska, jer je Turska, kako kaže, druga zemlja po broju svojih vojnika. Stoga je nedopustivo da Norveška, koja je članica NATO-a ali ne i EU-a, po pitanju obrane ima uže odnose s Unijom od Turske, koja je isto kao i Norveška članica NATO-a ali ne i Unije.

Istaknuto je da osim SAD-a niti jedna članica NATO-a ne izdvaja dva posto svog BDP-a za obranu, a trenutna financijska i gospodarska kriza to još zaoštravaju. Glavni tajnik Rasmussen je odbacio kritike nekadašnjeg veleposlanika SAD-a pri NATO-u Nicolasa Burnsa koji je optužio Europljane da se "ne bore dovoljno u Afganistanu“. Rasmussen je rekao kako 40 posto snaga u Afganistanu čine saveznici i vojnici iz partnerskih država NATO-a. Osim toga, 40 posto žrtava u Afganistanu snose također saveznici koji ne dolaze iz SAD-a.

Albright: U SAD-u najmanja potpora za NATO

Madeleine K. Albright
Nekadašnja američka državna tajnica Madeleine K. AlbrightFoto: AP

Što se tiče potpore građana u zemljama članicama, nekadašnja američka državna tajnica Madeleine Albright je ukazala kako prema posljednjim istraživanjima najmanja potpora NATO-u stiže iz SAD-a. Stoga je potrebno građanima objasniti što je NATO. Među ostalim, "NATO mora biti organizacija gdje se dijeli teret u svijetu koji je nepredvidljiv, a upravo će to mladi ljudi dobro razumjeti“, poručila je Albright za koju je NATO "nezaobilazna i veoma bitna organizacija“.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović danas se sastaje s glavnim tajnikom NATO-a Andersom Foghom Rasmussenom, a poslije toga sudjeluje u raspravi na temu "Balkan 2010“. Ostali sudionici su povjerenik za proširenje Štefan Füle, srbijanski predsjednik Boris Tadić i američki senator George Voinovich.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednica: Marijana Ljubičić