Idlib: ″Zar samo da sjedimo i čekamo smrt?″ | Politika | DW | 28.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Idlib: "Zar samo da sjedimo i čekamo smrt?"

Milijunima ljudi u sirijskoj provinciji Idlib stiže pomoć preko jednog jedinog otvorenog graničnog prijelaza Bab al-Hawa. Mandat UN-a, koji regulira ovo pitanje, uskoro ističe. Ako se ne produži, prijeti katastrofa.

Jedini postojeći granični prijelaz Bab al-Hawa

Jedini postojeći granični prijelaz Bab al-Hawa

Sirijsko-turski granični prijelaz Bab al-Hawa nalazi se oko 40 kilometara od Idliba. Huda Khayti, direktorica Ženskog centra u Idlibu odlazi tamo nekoliko puta tjedno kako bi provjerila kako žive ljudi u izbjegličkim kampovima duž pograničnog područja i pružila im pomoć. Tu već godinama borave interno raseljeni Sirijci – u šatorima i pod teškim humanitarnim uvjetima.

"Ovim ljudima je pomoć prijeko potrebna", kaže ona za DW . "Oni nemaju glasa. Svijet ih ne vidi. Ako ne dobiju pomoć, umrijet će tiho – ili od gladi ili od bolesti."

Što ako zatvore granični prijelaz Bab al-Hawa?

Opasnost da ne dobiju pomoć je realna, s obzirom da mandat UN-a, na osnovu kojeg dolazi do isporuka pomoći regiji Idlib, uskoro ističe. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je 2014. godine odlučilo otvoriti četiri granična prijelaza na sjeverozapadu Sirije kako bi ljude iz posljednjeg preostalog pobunjeničkog uporišta moglo opskrbiti osnovnim potrebštinama.

Protesti izbjeglica u Ildibu protiv zatvaranja graničnog prijelaza Bab Al Hawa

Protesti izbjeglica u Ildibu protiv zatvaranja graničnog prijelaza Bab Al Hawa

Mandat se stalno morao obnavljati. Međutim, Sirija i njen najbliži saveznik Rusija su se tome sve više suprotstavljale. 2020. godine postignut je minimalni kompromis da se granični prijelaz Bab al-Hawa drži otvoren samo još godinu dana. Ovaj rok ističe 10. srpnja 2021.

Prema različitim procjenama, u provinciji Idlib živi oko četiri milijuna ljudi, od kojih preko milijun u izbjegličkim kampovima. Mnogi su nekoliko puta bježali. Od usvajanja rezolucije 2014. godine, humanitarnim organizacijama je sve teže dostavljati hranu i lijekove ugroženom civilnom stanovništvu. Prema podacima UN-a, oko 1.000 kamiona mjesečno i dalje se kotrlja kroz jedini preostali, otvoreni granični prijelaz Bab al-Hawa.

Oko 75 posto stanovnika Idliba ovisi o humanitarnoj pomoći, navodi Human Rights Watch. Samo su još tri bolnice u funkciji a broj infekcija koronom raste. Do sada je u ovu regiju stiglo tek nekoliko doza cjepiva. I Human Rights Watch i UN i njen odjel za dostavu hitne pomoći strahuju od najgoreg ako Bab al-Hawa bude zatvoren.

I bombe i kovid-19

"Ako se prekine dostava ove pomoći, doći će do humanitarne katastrofe jer neće biti lijekova. A nas, uz to, i bombardiraju. Kako onda zbrinjavati ozlijeđene, bolesne i zaražene kovidom?", postavlja pitanje očajna Huda Khayti.

Assad i njegovi pomagači iz Rusije tjednima bombardiraju južna područja regije Idlib, a posebno je pod udarom područje oko Jabal al-Sawiyeha, iako je tamo službeno na snazi prekid vatre.

Na video konferenciji Vijeća sigurnosti UN-a krajem svibnja, Rusija je nagovijestila da neće pristati na produženje mandata kojim bi granični prijelaz Bab al-Hawa ostao otvoren. Američki državni tajnik Anthony Blinken, s druge strane, pozvao je na otvaranje drugog graničnog prijelaza kako bi se ugroženom stanovništvu u posljednjem pobunjeničkom uporištu i interno raseljenim ljudima dostavilo više pomoći.

Izbjeglički kamp pored prijelaza Bab Al Hawa

Izbjeglički kamp pored prijelaza Bab Al Hawa

„Medico International, koji podržava Ženski centar koji vodi Huda Khayti, šalje robu za ublažavanje pandemije korone u izbjegličkim kampovima. „Nezavisne organizacije poput Medico International već koriste transportne rute za pružanje pomoći Idlibu izvan službenog programa pomoći UN-a", kaže Küster. A to znači da moraju odustati od sigurnosnih mjera i carinskih olakšica koje ima UN.

Rusija želi izvršiti pritisak

"Ako sve manje robe dođe u zemlju, cijene će eksplodirati", strahuje Huda Khayti. Zbog devalvacije sirijske lire, cijene hrane, goriva i ostale svakodnevne robe već su naglo porasle.

"Rusija igra igru (za prevlast) sa Zapadom", kaže Bente Scheller, stručnjak za Siriju i šef odjela za Bliski istok i Sjevernu Afriku u fondaciji Heinrich Böll u Berlinu. U načelu, UN može djelovati u državi članici samo uz pristanak vlade te zemlje; to se odnosi i na Siriju. Kao Asadova zaštitna sila, Rusija već dugo nastoji da sva pomoć ide kroz Damask. Režim, koji dozvoljava pomoć samo skupinama lojalnim Assadu, bi zatvaranjem Bab al-Hawe imao u ruci novo sredstvo pritiska - i mogao bi, pritiskom na stanovništvo, zauzeti posljednje pobunjeničko uporište u Siriji. To bi još više ojačalo Assadov legitimitet.

Ali, od zatvaranja graničnog prijelaza Bab al-Hawa profitirala bi i Turska. „U njenim rukama bi bile odluke kome i koliko pomoći želi pustiti, kaže Bente Scheller. Humanitarni razlozi tu, po njegovom mišljenju, nemaju presudnu ulogu. „Ako Turska pusti isporuke humanitarne pomoći, to radi kako bi spriječila da još više ljudi iz Sirije dođe u Tursku“.

Izbjeglički logor u blizini graničnog prijelaza Bab Al Hawa

Izbjeglički logor u blizini graničnog prijelaza Bab Al Hawa

U Siriji se vodi rat preko 10 godina. Stotine tisuća ljudi je ubijeno, oko dvanaest milijuna prognano, od čega je polovina interno raseljenih. Zemlja je podijeljena na područja pod vladinom, pobunjeničkom i kurdskom kontrolom.

Huda Khayti se pribojava da će ovi ljudi ponovo morati u bijeg. „Ali kuda i gdje? Unutar Sirije nemaju gdje, a Turska drži granice zatvorene. Što se očekuje od 4 milijuna ljudi? Da sjedimo i čekamo smrt?“, pita ova voditeljica Ženskog centra u Idlibu i poručuje: „Svijet reagira samo onda kada se katastrofa desi, kada krene ili kada se okonča. Mi samo želimo da znate da je nama pomoć potrebna, i to odmah!"

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android