Ideja svojevrsnog "Europskog monetarnog fonda"

Uoči idućeg sastanka ministara financija 17 zemalja s eurom kao platežnim sredstvom, užurbano se pokušava stvoriti plan kako osigurati trajnu stabilnost zajedničke valute. Problem jest što prema postojećim europskim sporazumima, svaka zemlja-članica je sama odgovorna za preuzete financijske obveze i nije predviđeno "pretakanje" novca iz jedne zemlje u drugu.

Na primjer Njemačka ustraje da tako i ostane jer bi inače "solidne" zemlje morale plaćati za tuđe greške - tako da bi i "solidna" zemlja morala skuplje plaćati novac koji posuđuju.

S druge strane, očito je da tvorevina zajedničke europske valute ima ozbiljne nedostatke. Mada su pojedine nacionalne vlade počinile greške, nestabilnost eura pogađa sve i sve više zemalja gube povjerenje međunarodnog tržišta kapitala. Tako je agencija za rejting Standard & Poor's snizila ocjenu za kreditnu sposobnost Slovenije gdje sada procjenjuje kako bi i ta zemlja mogla imati problema s vraćanjem duga.

Ideja EMF-a - i brzi demant

Kako piše njemački list Süddeutsche Zeitung, ideja je formiranje "Europskog investicijskog fonda za stabilnost i rast" koji bi djelovao samostalno, ne samo od pojedinih vlada nego i od Europske središnje banke. On bi nadzirao monetarne rezerve - inače druge po veličini na svijetu i u izvanrednim situacijama bi uskakao u pomoć zemljama eura. Zauzvrat, on bi diktirao stroga pravila kako bi pogođena zemlja stabilizirala svoju blagajnu - slično kao što to čini i Međunarodni monetarni fond u svjetskim razmjerima.

U njemačkom ministarstvu financija su brzo demantirali kako postoje konkretni planovi za formiranje "Europskog monetarnog fonda". Jedan glasnogovornik ministarstva ukazuje kako je tu tek riječ o "razmišljanjima" jedne skupine stručnjaka u ministarstvu koje ne zastupa i ministar financija Schäuble. Istovremeno se još jednom ponavlja i kako je Njemačka - konačno, kao najveće gospodarstvo zone eura - itekako zainteresirana za stabilnost eura, ali glasnogovornik nije želio otkriti detalje, o kakvim mehanizmima doista razmišljaju europski ministri financija.

U Sloveniji - umjereno do pretežito optimistični

U svakom slučaju, u Sloveniji su - usprkos udarcu na svjetskom tržištu kapitala, optimistični. Predsjednik Slovenske narodne banke Marko Kranjec je uvjeren kako Europa preživjeti krizu, a da će postojeći problemi biti i riješeni. Slovenski ministar za europska pitanja Mitja Gaspari je suzdržaniji u procjenama. On za sada ne vidi neki dosljedan odgovor Europe, ali primjećuje i da zemlje koje su pružile pomoć Grčkoj i Irskoj, polako gube strpljenje. Gaspari je i osobno 2007. godine kao predstavnik Slovenije bio član Vijeća Europske središnje banke.

Autor: Alen Legović, A. Šubić

Odg. ur.: S. Matić