1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

I što sad? Bruxelles nakon grčkog Ne.

Bernd Riegert5. srpnja 2015

Je li grčko Ne na referendumu ujedno Ne euru? Hoće li se dalje pregovarati? Insolventnoj grčkoj državi je prijeko potreban novac. Reakcije iz Bruxellesa.

https://p.dw.com/p/1Ft7x
Symbolbild Hilfe für Griechenland
Foto: picture alliance/chromorange/Ohde

Službenih izjava od bilo koje od tri institucije koje su mjesecima bezuspješno pregovarale s grčkom vladom neposredno nakon referenduma nema. Ali nakon što su Grci na referendumu poručili da neće prihvatiti prijedloge međunarodnih kreditora za daljnju pomoć, neslužbeno se moglo saznati da kreditori - euroskupina i Europska komisija - neće u ponedjeljak biti na raspolaganju za službene pregovore. Grčki ministar financija Yanis Varoufakis je tijekom provođenja referenduma najavio da je dogovor moguć u roku od 24 sata. To baš i nije vjerojatno, jer nema ničega oko čega bi se moglo pregovarati. Varoufakis je navečer jednim tweetom zatim ublažio svoju izjavu naglasivši da je koristio konjunktiv.

Očekuje se zahtjev iz Atene

Grčki premijer Alexis Tsipras je prošle srijede u jednom od njegovih pisama uputio zahtjev za trećim paketom pomoći od 29 milijardi eura i zatražio restrukturiranje svih dugova. Sada 18 ostalih ministara financija euroskupine prvo žele znati važi li još uvijek taj zahtjev i koje protuusluge Grčka može ponuditi. Sastanaka ministara financija euroskupine bi bilo moguće održati u utorak, poručeno je iz Bruxellesa. U ponedjeljak bi se, prema najavama, trebao održati pripremni sastanak državnih tajnika euroskupine. Kasnije tijekom tjedna bi se vjerojatno trebao održati i sastanak svih šefova vlada i država euroskupine ili čak svih članica Europske unije.

Alexis Tsipras
Tsipras želi treći paket pomoćiFoto: picture-alliance/ROPI

Postupak je (u biti) propisan

Svi ti sastanci, međutim, ne zamjenjuju prave pregovore na stručnoj razini koji su regulirani ugovorom o Europskom fondu za spas eura (ESM). Prema propisima o dodjeli kredita bi se morala procijeniti financijska situacija Grčke koja se naglo pogoršala otkad je prije pet mjeseci na vlast došla koalicija Syrize i Enela. ESM-ugovor, osim toga, predviđa da bi se s Grčkom morao sklopiti novi ugovor, u Grčkoj omraženi "Memorandum of Understanding". Taj memorandum bi morao sadržavati i obećanja za provođenjem reformi i financijske prilagodbe zajmoprimca, dakle Grčke. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble je prije održavanja referenduma najavio da bi se trebalo početi praktično s nule. Njemu je, osim toga, potreban i novi mandat Bundestaga za to. Ukoliko sve bude dobro prolazilo, navode EU diplomati, onda bi svi ti koraci trebali trajati dva do tri tjedna.

Merkel najprije ide u Pariz

U ponedjeljak poslijepodne njemačka kancelarka Angela Merkel se želi najprije sastati s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom kako bi s njim porazgovarala o narednim koracima. Merkel i Hollande su se proteklih tjedana više puta osobno sastali s grčkim premijerom Tsiprasom i uzalud se trudili da postignu dogovor s njim. U javnim nastupima pred referendum je grčki premijer govorio o ucjenjivanju od strane dosadašnjih kreditora. Grčki ministar financija je europske partnere čak nazvao teroristima. To, prema viđenju EU diplomata, nije baš doprinijelo napretku budućih pregovora.

Angela Merkel, Alexis Tsipras i Francois Hollande u Bruxellesu
Moguće nove runde pregovora s Angelom Merkel i Francoisom HollandeomFoto: Reuters//Bundesregierung/Guido Bergmann

Schulz Grke vidi izvan eurozone

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz je u jednom radijskom intervjuu kazao da će Grčka sada vjerojatno morati istupiti iz zajedničke monetarne unije. "To je zasigurno tako, ali će i nakon referenduma - ako se izjasne protiv - morati uvesti neku drugu valutu jer im euro više neće biti na raspolaganju kao platno sredstvo. A kako onda žele isplaćivati plaće? Kako mirovine? Samo u onom trenutku u kojemu netko uvede novu valutu, tada istupa iz eurozone", kazao je Schulz prije referenduma u intervjuu za Deutschlandfunk. Schulz, koji je također proteklih mjeseci osobno razgovarao s Tsiprasom, u slučaju negativnog rezultata referenduma nije više vidio temelja za daljnje pregovore. Kazao je da u tom slučaju u obzir dolaze hitni krediti Europske unije za opskrbu stanovništva.

Samo ESB može Grke držati iznad vode

Ukoliko dođe do dogovora o trećem paketu pomoći Grčkoj, onda bi se trebalo veoma brzo djelovati, jer ta država je de facto bankrot. To je već u subotu objavio šef ESM-a Klaus Regling. Špekulira se o tome da će grčkim bankama u ponedjeljak već ponestati gotovine. Novac koji je Europska središnja banka (ESB) Grcima stavila na raspolaganje bi u roku od 24 sata mogao biti iscrpljen. Grčka središnja banka je već najavila da bi mogla zatražiti povećanje tih kredita hitne pomoći za likvidnost (ELA) iznad sadašnje gornje granice od 90 milijardi eura. Europska središnja banka bi o tome mogla vjerojatno već u ponedjeljak odlučiti.

Ilustracija: muškarac s kravatom pod kišobranom s bojama EU zastave
Grčka želi i dalje pod zaštitni kišobran EU-a, ali uz vlastite uvjeteFoto: picture-alliance/dpa

Vijeće ESB-a Grčku vjerojatno neće prepustiti samoj sebi. Iz te institucije je poručeno da će se Ateni ponuditi više pomoći ukoliko to bude potrebno. Grčka vlada je u nedjelju navečer odbila špekulirati o uvođenju paralelne valute ili vladinih obveznica za platni promet unutar Grčke.

Propisi o dodjeljivanju kredita ESM-a također predviđaju da se u pregovore mora "po mogućnosti" uključiti i Međunarodni monetarni fond (MMF). No, kako MMF Grčku vidi kao zakašnjelog dužnika, mala je vjerojatnost da bi se MMF mogao doista uključiti u takve pregovore. Grčka, naime, u utorak MMF-u nije u propisanom roku vratila kreditnu ratu u visini od 1,55 milijarde eura.