I u Vijeću sigurnosti vrijedi pravilo "ja tebi ti meni"

Nakon što je Mađarska ispala već u prvom krugu, 193 zemlje članice UN trebale su se odlučiti izmedju Azerbajdžana i Slovenije. Ostale nestalne članice Vijeća za 2012/ 2013. Guatemala, Maroko, Pakistan i Togo, bile su poznate već nekoliko dana ranije.

Bila je to jedna jako uzbudljiva "utakmica". A sve je zapravo krenulo priličnom rutinom, koja je odavno ovladala "staklenom palačom", kako inače još zovu zgradu Ujedinjenih naroda na East Riveru.

Pobjednici i gubitnici

U petak (21.10) su već u prvom krugu glasovanja u Općoj skupštini izabrane tri od ukupno pet novih nestalnih članica Vijeća sigurnosti (VS). Time su trebala biti popunjena mjesta za, krajem ove godine, odlazeće - Bosnu i Hercegovinu, Brazil, Gabon, Libanon i Nigeriju.

Sve ove spomenute zemlje članice UN-a predstavljaju pet regionalnih skupina: Istočnoeuropsku, latinoameričku i karipsku, afričku i azijsko-pacifičku. Iz njih se svake godine u ovo doba bira po pet novih, od 10 nestalnih članica Vijeća sigurnosti. Zahvaljujući stalnoj petorki: SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Rusiji i Kini, Vijeće i dalje broji ukupno 15 država u svom članstvu. Ovaj klub stalnih pet, koji ima pravo veta, od samog osnutka UN-a prije 66 godina ne podliježu reizboru.

Guatemala, sa čak 191 glasom, izabrana je kao jedina kandidatkinja iz skupine latinoameričkih i karipskih zemalja. Guatemala će od 1. siječnja 2012. sjediti u stolici u kojoj je u Vijeću ove godine sjedio Brazil.

Iz skupine azijskih zemalja, relativno lako, osvojivši u prvom krugu glasanja točno potrebnu dvotrećinsku većinu od 129 glasova, Pakistan bio bolji od Kirgistana. Bivša sovjetska republika osvojila je svega 55 glasova.

Pakistan i Indija zajedno u Vijeću

Pakistanski su diplomati nakon objavljivanja rezultata trijumfalno ustali sa svojih sjedala, reagirajući kao da je njihov nacionalni tim u kriketu pobjedio u utakmici desetljeća.

"Kako i ne bi, kad ćemo godinu dana sjediti pored našeg glavnog suparnika Indije", izjavio je kasnije za Deutsche Welle, UN-ov dopisnik pakistanskog dnevnika «Dawn» (Zora) Masood Haider. Jer Indija će, uz Južnoafričku Republiku, Kolumbiju, Njemačku i Portugal – još punu godinu dana, do kraja 2012, kao nestačlna članica sjediti u Vijeću sigurnosti. "To se rijetko događa. Moći ćemo im parirati u svemu i na diplomatskom polju", dodaje sportski raspoloženi Haider.

Uzbudjenje je već bilo počelo rasti kada je, u prvom krugu, za dva mjesta iz afričke skupine zemalja, od tri kandidata: Maroka, Mauritanije i Toga, izabran samo Maroko, s 151, glasom. A kako niti Mauritanija sa 98 glasova, niti Togo sa 115, nisu u prvom krugu osvojili potrebnu dvotrećinsku većinu, glasalo se ponovo, sve do trećeg kruga. Tada je Togo konačno pobjedio s 131. glasom.

Nepredvidljiva istočna Europa

"Nije to ništa kad se sve usporedi s našim zemljama istočnoeuropske skupine. Tamo su ukupno 23 članice", prokomentirao je za Deutsche Welle, predvidjajući, sasvim spravno, "mrtvu trku do kraja", hrvatski veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović.

Izmedju dva najavljivana favorita, Slovenije i Mađarske, nekako je kao "outsider" uletio Azerbajdžan i u samom se startu počeo koristiti rivalstvom Ljubljane i Budimpešte.

Kada je prvom krugu Slovenija dobila 67, a Madjarska svega 52 galsa, Azerbajdžan je neočkivano izbio u prvi plan sa 74 glasova. Madjarska je tako otpala već u prvom krugu, a Slovenija i Azerbajdžan su tek otopčeli dugotrajni iscrpljujući megdan.

Već u sljedećem krugu glasovanja Slovenija je povela sa 97 glasova, očito s nekim glasovima zemalja koje su prethodno glasale za Mađarsku. Ali, i Azerbajdžan je uknjižio solidnih 90 zemalja podrške. Bilo je jasno, da lagano favorizovana Slovenija neće uspjeti, već u drugom krugu poraziti Azerbajdžan, kojem na početku niko nije davao velike izglede.

Na sljedećoj stranici: Zemlje biivše Jugoslavije - tko je za koga glasovao

Stari računi i nove računice

Onda je počela drama: "Mi nismo glasali za Sloveniju, jer smo jednostavno imali razmjenjenu notu u kojoj smo svoj glas obećali Mađarskoj", ispričao je hrvatski veleposlanik Vilović. I pored pune otvorenosti, Vilović nije odao kako je Hrvatska glasovala u nastavku, birajući između prvog susjeda ili dalekog Azerbajdžana.

Prema diplomatskim izvorima, Hrvatska nije glasovala za Sloveniju i zbog niza drugih razloga, uključujući "vraćanje duga" Ljubljani koja nije podržala Zagreb za članstvo u Vijeću sigurnosti, na glasanju 2007, kada je Hrvatskoj ljuti rival bila Češka. Hrvatska je tada ipak bila uspjela ući u Vijeće sigurnosti.

Slično se dogodilo i s BiH, koju Slovenija takodjer, nije odmah podržala za članstvo u Vijeću sigurnosti, na samom početku 2009. Kroničari zbivanja u UN-u bilježe, kako je tada Ljubljana podržala Poljsku, koja je prije odustajanja od utrke, bila suparnica Bosni i Hercegovini.

Makedoniju je Ljubljana 1997. porazila u utrci za nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti. Makedonsi veleposlanik pri UN-u Pajo Avirovik je uoči ulaska nastavak glasovanja na kome se trebalo odlučiti izmedju Azerbajdžana i Slovenije, na naš upit kome će Makedonci podariti svoj glas, uz osmjeh samo rekao: "Pa zna se"!

Za Sloveniju su u prvom krugu, od bivših jugoslavenskih zemalja glasovale jedino Srbija i Crna Gora. "Crna Gora slijedi načelo da svoje glasove za sva UN-ova tijela i organe dajemo zemljama bivše Jugoslavije, pa Slovenija nije izuzetak", rekao je veleposlanik ove zemlje u UN-u Milorad Šćepanović.

Bosanci su bili već tradicionalno šutljivi oko svojih namjera i glasova. Ne spominjući niti jedan razlog, "staru deviznu štednju Ljubljanske banke" ili sl. Veleposlanik BiH u UN-u Ivan Barbalić, kao ni jedan drugi od njegovih diplomatskih suradnika koje smo kontaktirali, nisu željeli komentirati, kome će BiH dodjeliti glas.

Nedavno je jedan visoki dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova BiH, u New Yorku ipak progovorio. On je za multimedijalnu agenciju Webpublicapress rekao, kako je Sarajevo sa Budimpeštom, odavno izmjenilo diplomatske note podrške, te da će BiH glasovati za Mađarsku. Azerbajdžan tada niko nije spominjao.

Relativna zemljopisna blizina

"Mi smo svi u ovome pomalo gubitnici" kaže crnogorski veleposlanik Šćepanović, prisjećajući se jačine bivše zajedničke jugoslovenske diplomacije u kojoj je služio. Dodaje, da se uz dužno poštovanje prema Azerbajdžanu, treba upitati, kako nam je to uopće Azerbajdžan "odjednom na europskoj karti", skoro bliže od Slovenije?!

U medjuvremenu, u iscrpljujućem osmom po redu krugu glasovanja, niti Azerbajdžan, koji je osvojio 113, niti Slovenija – koja je u međuvremenu spala na 77 glasova, ipak nisu uspjele osvojiti dvotrećinsku većinu od 128 glasova. Zato je predsjedavajući 66. Zasjedanja Opće skupštine UN-a, katarski diplomat Nassir Abdulaziz Al-Nassir, nakon što je "potrošio svo dozvoljeno vrijeme", u petak navečer zatvorio sjednicu. Odluku o tomu hoće li Bosnu i Hercegovinu na početku 2012, zamjeniti Azerbajdžan ili Slovenija, prebacio je za tri dana, na ponedjeljak 24. listopada.

No marantoski izbori za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti nisu ništa novo. Tako su nakon puna dva tjedna izjednačene diplomatske borbe između Venezuele i Guatemale, za jedno mjesto u Vijeću sigurnosti, predstavnici skupine lationoameričkih i karipskih zemalja, kao kompromis predložili Panamu. Opća supština UN-a taj je prijedlog, 2. studenog 2006, potvrdila odmah aklamacijom.

Do sad su od zemalja bivše Jugoslavije, kao nestlne članice u Vijeću sigurnosti po jendom sjedile Slovenija (1998-1999), Hrvatska (2008-2009) i Bosn ai Hercegovina (2010-2011).

Autor: Erol Avdović, UN - New York

Odg. ur.: Snježana Kobešćak