I u Njemačkoj hrana sve skuplja | Priča dana | DW | 25.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

I u Njemačkoj hrana sve skuplja

Rat cijenama u njemačkoj maloprodaji u posljednje se vrijeme smiruje. Posljedica: potrošači moraju pri kupovini sve dublje zagrabiti u džep. Promjena tog trenda zasada se ne nazire.

Deutschland Preise für Obst und Gemüse (picture-alliance/dpa/M. Hiekel)

Hrane se ne jede više, ali se na nju sve više troši

Bez obzira radi li se o mlijeku, siru, jajima ili voću: mnogi prehranbeni proizvodi su u Njemačkoj u posljednjih dvanaest mjeseci znatno poskupjeli. Prema navodima saveznog ureda za statistiku porast cijena u tom segmentu potrošnje iznosi oko tri posto, gotovo dvostruko više od opće stope inflacije u zemlji. Jedan od razloga za takav razvoj je prestanak rata cijenama, koji je posljednjih godina bio vođen na njemačkom tržištu.

"Rat cijenama u njemačkoj maloprodaji, pogotovo kada je riječ o prehrambenim proizvodima, znatno je izgubio na intenzitetu", objašnjava Matthias Queck iz tvrtke Retailytics, grupe koja se bavi analizama tržišta. "Trenutno niti diskontni lanci, niti veliki lanci supermarketa nemaju interes da nastupaju agresivno na tržištu."

Više novca u džepu

Dok su ranije velike diskontne akcije i popusti bili pravi događaji, koji su se reklamirali u velikom stilu, danas je tu vrstu marketinga gotovo nemoguće pronaći. "Smanjenja cijena koja sada još tu i tamo bilježimo postala su prava rijetkost. S druge strane sve češće se bilježe slučajevi povećanja cijena prehrambenih proizvoda."

Einkaufsbeutel aus Papier mit Lebensmittel (Imago/Westend61)

Više se ne traži samo ono što je najjeftinije

Tako je primjerice tunjevina nedavno poskupjela za 30 posto. A u drogerijama se sve češće podižu cijene za čitave grupe proizvoda. To onemogućava kupcima da izlaz potraže u kupovinih alternativnih proizvoda. O razlozima takvog razvoja ovaj stručnjak ne mora dugo razmišljati: "Radi se naprosto o činjenici da su potrošači spremni trošiti više novca, budući da bolje zarađuju."

Da mnogi potrošači imaju više novca na raspolaganju pokazuje i jedna studija Udruge za istraživanje potrošnje (GfK), jednog od najvećih svjetskih instituta za analizu tržišta. Sve češće potrošači su spremni pri kupovini – bez obzira radi li se o prehrambenim proizvodima ili i kozmetici – priuštiti si mali "luksuz" i poseći za skupljim proizvodima nego što je to inače bio slučaj.

Frau kauft Shampoo im Drogeriemarkt (imago/CTK/CandyBox)

U drogerijama kupci sve češće posežu za skupljim i brendiranim proizvodima

To međutim ne znači da to postupno poskupljivanje mnogih prehrambenih proizvoda potrošači ne ragistriraju. Prema navodima instituta za analizu tržišta Nielsen u međuvremenu 74 posto potrošača ima dojam da su cijene u porastu. Za usporedbu, taj je dojam prije godinu dana imalo 59 posto ispitanika. A prema vlastitim navodina oko polovice potrošača na takav razvoj na tržištu već reagira i ciljano poseže za proizvodima koji imaju akcijske cijene ili za povoljnijim kućnim proizvodima pojedinih prodajnih lanaca.

Rast cijena umjesto rata cijenama

No povratak politici rata cijenama po mišljenju Matthiasa Quecka zasada nije opcija. "Dok god je profit koji se ostvaruje u trgovini prehrambenim proizvodima tako velik kao što je to trenutno slučaj, trgovci nemaju razloga poticati tržišnu utakmicu snižavanjem cijena", smatra on.

Na kraju krajeva je porast zarade u trgovini prehrambenim proizvodima u Njemačkoj posljednjih godina prije svega posljedica s jedne strane povećane spremnosti potrošača da pri kupovini posežu za brendiranim proizvodima, umjesto za onim jeftinijima kućnih marki, a s druge strane i spremnosti da se za te proizvode izdvoje veće svote novca. 

Deutschland ALDI präsentiert neues Filialkonzept (picture-alliance/dpa/R. Vennenbernd)

Za sada nema izgleda na novi val sniženja cijena

Naime povećana dobit se ne temelji na nekoj povećanoj ukupnoj količini proizvoda. "Kada se radi o količini prodanih proizvoda, tu se već duže vrijeme bilježi stagnacija", napominju stručnjaci GfK-a. Zbog toga bi u konačnici ponovni val smanjenja cijena na kraju među trgovcima doveo do većeg broja gubitnika no što bi ih od toga imalo koristi.

Iz perspektive potrošača situacija je naravno drugačija. "Donedavno su se trgovci hvalili tvrdnjom da nigdje u Europi prehrambeni proizvodi za potrošače nisu tako povoljni kao u Njemačkoj. Nisam baš siguran da to i dalje važi", kaže tržišni analitičar Matthias Queck.

az (dpa)

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva