I Nijemci idu na Mjesec

“Malen je to korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo.”

To su nezaboravne riječi Neila Armstronga, prvog čovjeka na Mjesecu. Bio je to malen korak za njega ali ogroman skok za čovječanstvo. No, letovi Apollom bili su prije svega jedno: pokazivanje snage u «Hladnom ratu». Unatoč uzorcima tla donesenim s Mjeseca, on je do danas ostao zagonetno tijelo o kojem znanstvenici manje znaju nego o planetu Marsu. Sada bi njemačka misija trebala ispraviti taj nedostatak, objašnjava Friedhelm Claasen iz Njemačkog centra za zračne i svemirske letove u Kölnu:

“Njemačka želi na Mjesec, prije svega, iz znanstvenih i tehnoloških razloga. Imamo misiju inspiriranu znanošću i podržanu tehnologijom. Postoji cijeli niz spoznaja o Mjesecu, koje su već odavno pretečene i zastarjele. Ovu misiju moramo promatrati u međunarodnom kontekstu. Upravo smo za svoje prijedloge ustanovili da su zbilja višestruko značajni za daljnji napredak znanosti i otkrivanje novih spoznaja – unatoč drugim misijama koje se provode.”

Jer Nijemci nisu ni u kojem slučaju jedini koji su se usmjerili prema Mjesecu. Kina će već u travnju startati jednu svemirsku sondu, Japan, Indija i SAD sljedeće godine. Na Mjesecu ima dovoljno za istražiti: Kako je nastao? Kako je zapravo Mjesec sastavljen? Kakvu ulogu igra u razvoju Zemlje? Temeljna pitanja na koja istražitelji do danas ne znaju odgovor.

Državne ustanove u Njemačkoj su već dugo spavale kad je u pitanju Mjesec i tek ih je industrija trgnula iz sna tražeći nova područja primjene za svoje rakete Ariane. Sasvim jednostavno je Ariane dorađena i od nje je napravljena raketa za putovanja na Mjesec. Najrajnije 2012. godine bi njemačka misija na Mjesec mogla biti upućena iz europske svemirske baze u Francuskoj Gvajani:

“Vjerojatno ćemo startati iz Kouroua. Praktički je to direktni let na Mjesec. Nekoliko dana letenja a onda četverogodišnja faza kruženja oko Mjeseca. Krenut ćemo s polarnom putanjom kako bismo postupno mogli snimiti čitav Mjesec.”

Njemačka sonda će imati kameru visoke kvalitete kako bi se moglo trodimenzionalno snimiti Mjesec i prikazati kemijski sastav površine. Prilikom jako niskog obilaska na visini oko 50 km mogu se prepoznati kamene gromade veličine od jednog metra. S tim podacima mogu se onda izabrati idealna mjesta za buduće misije. Ali zašto ta njemačka sonda koju je predložio Friedhelm Claasen neće odmah sletjeti na Mjesec?

“Jer je preskupo, moram reći sasvim iskreno. U njemačkoj blagajni još nemamo potrebni novac. Bit će sigurno na raspolaganju u europskoj blagajni sljedećih godina. To bi bio sljedeći korak, dakle jedna europska misija a Njemačka bi tada bila pravi izbor, kako što se tiče znanosti tako i tehnologije.”

Iz politike doduše stižu pozitivni signali da se spremi više od 300 milijuna eura za misiju na Mjesec. Ali pri milijardskim utrkama između SAD-a i Kine, koje se zagriženo bore da do 2020. slete s ljudima na Mjesec, Njemačka se ne može boriti. Kod tih misija s ljudskom posadom radi se prije svega o prestižu, a kod robotskih misija o znanosti. Upravo planirana misija omogućuje njemačkim znanstvenicima i industriji da se potvrde u trenutno najdinamičnijem istraživačkom području u svemiru. Ova misija bi mogla biti mali korak u israživanju Mjeseca ali veliki skok za Njemačku i europska putovanja u svemir.