I mlade u Hrvatskoj zanimaju ″zelene″ teme | Politika | DW | 05.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

I mlade u Hrvatskoj zanimaju "zelene" teme

Prosvjedi učenika u RH zbog klimatskih promjena pokazali su da interesa za politiku u toj dobnoj grupi ne nedostaje, no primjetan je i manjak etabliranih zelenih stranaka koje bi na tom valu ostvarile konkretniji pomak.

Europarlamentarni izbori koji su nedavno održani pokazali su među ostalim rast ekološki izrazitije orijentiranih stranaka i kandidata. Zelene politike, kako ih kolokvijalno nazivamo, pritom naročito privlače mlađe glasače. Štoviše, oni im se u prosjeku lakše i aktivno pridružuju kao volonteri ili članski kadar spomenutih stranaka. Primjerice, njemački Zeleni bilježe čak trećinsku podršku populacije u dobi između 18 i 24 godine. U Hrvatskoj, pak, podaci o izbornim preferencijama odvojenih starosnih skupina još nisu tako precizno sistematizirani.

Razlog tome je zacijelo činjenica da u RH još nema dovoljno etabliranih stranaka sa zelenim predznakom. Ističe se tek nekolicina manjih, s određenim opozicijskim uspjesima na lokalnoj razini. No to uopće ne znači da su mladi do te mjere nezainteresirani za politiku. Osobito kad je riječ o ekološkim prioritetima koji njima predstavljaju „ulaz“ u svijet visoke, tzv. ozbiljne politike. Da ih utoliko ne treba podcjenjivati, pokazali su i ovog proljeća u nizu protestnih okupljanja sa zahtjevom podizanja svijesti o fatalnim klimatskim promjenama. Najintenzivnije ih je pritom medijski popratio domaći portal Srednja.hr.

Neki školski ravnatelji negiraju problem klimatskih promjena

Kroatien Friday for Future Protest in Zagreb (Srednja.hr/Ivan Bozic)

Učenici napredniji od ravnatelja?

Prosvjedi učenika u Hrvatskoj zapravo nisu bili klasični, kao i mnogi u svijetu, jer su učenici gotovo pa uvijek tražili dozvolu ravnatelja“, rekao je za DW Marko Matijević, glavni urednik tog medija, inače specijaliziranog za teme srednjeg i visokog školstva i pripadajućih politika u RH. Tako su bili uz učenike i za vrijeme navedenih demonstracija koje su se prema riječima našeg sugovornika vrlo brzo počele odlikovati đačkim sudjelovanjem bez obzira na rastući otpor nekih ravnatelja. Spomenimo i da se radilo o pokretu na globalnoj razini, a pokrenutom čuvenom akcijom učenice Grete Thunberg u Švedskoj.

„Za prvi prosvjed su ravnatelji pozitivno reagirali pa su puštali po par učenika iz razreda. Drugi put je već ta podrška izostala, pojedini zagrebački ravnatelji su išli toliko daleko da su učenicama govorili da su klimatske promjene izmišljeni problem. Riječ je o ravnateljima koji imaju diplomu PMF-a, ali javno takve izjave ne žele ponoviti, jer opravdano se boje reakcija javnosti na takve gluposti“, nastavlja Matijević. Dodao je zatim kako je u pitanju nova generacija koja nema dodira s građanskim odgojem ili buntom, kao neke prethodne.

„Zato mi je teško to nazivati pravim prosvjedom. Uvelike je uokviren limitiranim ravnateljima koji ne razumiju ni koliko za učenike može značiti kritičko ispitivanje onoga što su tako malo doticali u školi, u pravom svijetu. Ekološka scena nam je vrlo mala, dok su prosvjedi učenika stvorili generaciju aktivista koja će se nastaviti razvijati. Ali, još je daleko od pokreta mladih opjevanih u nekim prošlim desetljećima, iako mislim da se kreću u tom smjeru. Uspješnost svega ćemo na kraju procjenjivati po tome koliko se ravnatelje i roditelje pita - mogu li u petak prosvjedovati?“, zaključuje Matijević.

Mladi su ove godine preuzeli ulogu edukatora starijih

Kroatien Friday for Future Protest in Zagreb (Srednja.hr/Dora Krsul)

A gdje su stranke koje će kanalizirati ovu energiju?

Na animiranju mladih za uključivanje u politiku ponajviše se u RH proteklih godina angažirala Zelena akcija, najuspješnija i najveća hrvatska ekološko-aktivistička organizacija.Manjak participacije mladih bio je tim upadljiviji što je Hrvatska ipak zemlja s obiljem prirodnih bogatstava, i ekonomski je dominantno orijentirana na turizam, a ekoloških joj problema nažalost nipošto ne nedostaje.

Luka Tomac, potpredsjednik Zelene akcije, rekao nam je kako smatra da se sve relacije u novije doba ipak pomiču nabolje, a neodvojivo u globalnom i hrvatskom kontekstu: „Ova je godina doista posebna zbog milijuna mladih koji su na inicijativu Grete Thunberg organizirali akcije u više od 130 zemalja. Upravo su školarci ti koji su usred klimatske krize oživili klimatski pokret."

U Hrvatskoj su se mladi također aktivirali: više od 5.000 školaraca bilo je na prosvjedima u nekoliko gradova – Zagrebu, Splitu, Puli, Varaždinu, Belom Manastiru, Križevcima. „Mladi su na neki način preuzeli ulogu edukatora starijih, pod pritiskom klimatske i okolišne krize, te činjenice da nam nije ostalo puno vremena za popravljanje situacije“, objašnjava Tomac.

On povrh svega vidi jasan pomak u odnosu na prošlo desetljeće, i to na više aspekata: teme zaštite okoliša i klimatskih promjena postale su jedno od najvažnijih političkih pitanja na EU-razini, što potvrđuju i posljednji rezultati EU-izbora, pri čemu su upravo mladi ljudi 2019. godine postali najglasniji u borbi za budućnost bez fosilnih goriva.

Buđenje ekološke svijesti u Hrvatskoj na svim razinama

Kroatien Friday for Future Protest in Zagreb (Srednja.hr/Marko Matijevic)

Je li poruka stigla do Markovog trga?

„Određeni dio mladih u RH je oduvijek bio zainteresiran za okolišne teme, a to dokazuje i njihova konstantna uključenost u edukacije vezane uz okoliš, te kampanje javnog zagovaranja. Također, treba spomenuti da jedno od posljednih istraživanja stavova javnosti zaključuje da 96 posto ispitanika u RH vidi klimatske promjene kao problem ili vrlo ozbiljan problem. U isto vrijeme, pojavile su se neke nove političke stranke i inicijative koje jasno prepoznaju klimatsku krizu i stavljaju pitanje okoliša na važno mjesto u svoje programe", rekao je Luka Tomac za DW.

Konačno, možda će se stoga procesi demokratizacije u Hrvatskoj odvijati iz neočekivanog smjera – od buđenja svijesti među „novacima“ na biralištima i po javnim protestnim skupovima, prema razvoju stranaka odgovornijih prema ekologiji. A ne obrnuto, kao što se možda moglo pretpostavljati, s obzirom na uobičajeni tutorski odnos starijih prema onima koji stupaju u potpuniji život opće društvene zajednice. Ali, nemojmo zatim predviđati nova ograničenja za mlade, jer bi nas mogli iznenaditi i buđenjem interesa za još šire političke vidike.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva